Festival sa njenim imenom počeće sutra, predstavom „Miropomazani“, po tekstu Zorana Todorovića nagrađenom na konkursu Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Gradskog pozorišta Gradiška.
Reditelj Slobodan Perišić kazao je, na današnjoj konferenciji za medije, da se radi o komediji koja će, sasvim sigurno, imati publiku te započeti svoj, uspješan pozorišni život.
– Smatram da smo tekstu dali višu dimenziju i da smo uspjeli, dostojanstveno da ga postavimo na scenu. Nadam se da će to publika prepoznati a ulogu pozorišta ovdje ojačati, postaviti na mjesto u zajednici, koje mu i pripada – kazao je Perišić na konferenciji za medije, organizovanoj povodom Festivala „Ljubica“.
Glumac Aleksandar Stojković, koji u predstavi „Miropomazani“ igra glavnu ulogu, kazao je da u Gradiški postoje odlični uslovi za rad i da pozorište treba njegova, angažovati više glumaca i jačati tehničke potencijale, bez kojih je ovaj posao nezamisliv.
– Potrebno je pozorištu dati mjesto i ulogu koju zaslužuje. Lokalne sredine, po ugledu na iskustva iz Slovenije, moraju se međusobno pomagati, zajednički učestvovati u kreiranju programa i konstantno sarađivati. Svaki grad, da bismo ga takvim doživjeli, mora imati pozorište. To je primaran uslov svemu – smatra Stojković.
Zlatan Vidović, glumac i direktor Gradskog pozorišta u Gradiški, ohrabren je ovim festivalom.
– To je za sve nas veoma važno. Naš festival utemeljili smo na našoj pozorišnoj tradiciji. Osoba koja je bila zaboravljena, vraćena je na scenu, u naš pozorišni svijet, ponajviše u njenoj rodnoj Gradški. Ljubica, glumica ili festival istog imena i značenja, dio je svih nas i tako bi trebalo biti i u budućnosti, narednih godina – rekao je Vidović.
O Ljubici Lazić Stefanović, njenoj pozorišnoj opsjednutosti te više od 240 uloga, periodu velikih iskušenja i žrtve za umjetnost, govorio je Bojan Vujinović, menadžer Grada Gradiška, čije zasluge za ovaj Festival su izuzetno velike.
– Ljubica Stefanović je dokaz da u Gradiški pozorište ima duboke korijene, da su se ovdje igrale predstave i gostovali glumci prije 150 godina. Zato je naša obaveza da ovu tradiciju nastavimo u novoj, modernoj formi – naglasio je Vujinović.
Miroslav Vuković, direktor Kulturnog centra Gradiška, rekao je da su brojni poslenici kulture, a naročito pozorišta, angažovani na organizaciji Festivala „Ljubica“.
– Naš cilj, naša želja ali i obaveza je da, posredstvom Festivala pošaljemo odavde poruku o nama, našoj kulturi, pozorištu, o našim glumcima. Optimizam je u mladim, obrazovanim i ambicioznim umjetnicima – rekao je Vuković.
Premijeri prve predstave „Miropomazani“, u petak naveče, prethodiće izložba fotografija i dokumenata o Ljubici Stefanović. U subotu je na repertoaru „Kuća na brdu“ Pozorišta Prijedor, u nedjelju gostuje Pozorište Jazavac iz Banjaluke, u ponedjeljak 22. maja na repertoaru je „Gospođica“ Narodnog pozorišta Republike Srpske. U utorak, posljednjeg dana Festivala gostuje Gradsko pozorište Semberija predstavom „Hasanaginica“. Sve predstave počinju u 20 časova. Nakon toga slijede razgovori sa glumcima i ostalim akterima Festivala „Ljubica“. Otvaranje festivala je u petak, 19. maja u 19 časova u Kulturnom centru.
Bogata biografija Ljubice Lazić Stefanović
Podsjećamo, Ljubica Lazić Stefanović, u glumački svijet, zakoračila je u sedamnestoj godini. Nije odoljela zovu umjetnosti i u nekoj noći 1906. godine, otišla je u Beograd sa trupom putujućih glumaca Čiče Miše Miloševića koja je gostovala u gradu na Savi. Nije jasno, napisao je u svojoj knjizi “Grimizna ogrlica” Vojislav Vujanović, novinar, pozorišni kritičar, hroničar, porijeklom iz Gradiške, kakav se to plamen uskovitlao u duši mlade, sedamnaestogodišnje djevojčice, odgajane u maloj, palanačkoj sredini, da se odvaži na bijeg i priključi “čeljadi sojtarija”, odbačenim, prezrenim i prokletim.
U šturim svjedočenjima i podacima raznih autora, navodi se da je Ljubica prvo igrala u Beogradu „Kod Takova“ a potom sa kragujevačkim ansamblom dospjela u Solun, putujući sa srpskom vojskom, dijeleći njenu sudbinu…Preživjela je albansku golgotu, stigla u Marsej pa na Korziku, u Ajačo i Bokanjino. Nakon povratka u zemlju, poslije završetka Prvog svjetskog rata, opet se obrela u Beogradu, a onda, ko zna na čiji nagovor, dospjela je u Sarajevo, u prvi ansambl Narodnog pozorišta u ovom gradu.
Novinar i književnik Marko Marković, je u “Oslobođenju” 1961. godine, u toplom zapisu osvijetlio lik Ljubice Lazić Stefanović.
– Zaborav biva sve neprozirniji, njenoga se imena više niko ne sjeća. Ali umjetnost, koju je gradila, nije se dala zatomiti, ugrađena je u postojanje sarajevskog Narodnog pozorišta, odatle prelazila u knjige koje su ispisivane o tom teatru – napisao je Marković koji je dalje, hodeći perom i recima novinskog članka, kao i Vojislav Vujanović kojem se kasnije u toj misiji o Ljubici, pridružio i istoričar iz Gradiške Husref Hadžialagić, tragao za njenim životnim raskršćima.
– Pitomog pogleda i širokog lica, koje nas neodoljivo podsjeća na naše bake, ne zahtijevajući ništa od nas, ni prekor, ni zahvalnost, u nekoj duhovnoj nirvani, Ljubica Stefanović kao da nam iz daleka poručuje, da je njen život ostvarena želja, rasplamsana u trenutku kada je u njenu varošicu dospjelo društvo putujućih glumaca – naveo je Marković.
Prva glumačka uloga Ljubice Lazić Stefanović bila je Evica iz Trifkovićevog “Ljubavnog pisma”, vjerovatno u Beogradu. Ljudski i stvaralački profil mlade glumice, zapisao je Vojislav Vujanović, nije se isticao snažnim dramskim karakterom koji bi joj garantovao tumačenje tragičnih heroina, ali je ona je plijenila publiku likovima tihih naravi koji su, uglavnom, dolazili iz drugog plana, na granici plemenitosti i humornog, likovima koji nisu potresali, ali im se beskrajno vjerovalo.
Ljubica je stvarala, njeni su likovi defilovali scenom Narodnog pozorišta u Sarajevu gdje je dosegla nevjerovatnih 270 uloga, naveo je Vojislav Vujanović u knjizi “Grimizna ogrlica”. Umrla je u Sarajevu 1946. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu