Međutim, kako su stručnjaci objasnili za Blic, naziv “jesenja depresija” nema pokriće u nauci, niti postoji u nomenklaturi bolesti, već je riječ o populističkom terminu i prema riječima psihologa Dragane Ćupurdije “depresija je depresija i javlja se kod pojedinih ljudi u bilo kom godišnjem dobu i traje dok se ne izliječi”.
– Termin jesenje depresije koriste uglavnom ljudi koji nisu u struci, a psiholozi i psihijatri to nazivaju vrstom sezonskog afektivnog poremećaja tokom jeseni. To je nalik osjetljivosti na mjene, recimo, a neko je osjetljiv na promjene godišnjih doba – kaže Ćupurdija.
Naime, ako je osoba osjetljiva tokom jeseni znači da je sklona suočavanju sa lošim raspoloženjem, počev od septembra ili oktobra. Dragana Ćupurdija kaže da je u pitanju spoljašnji okidač koji mijenja ponašanje. To se ponavlja svake godine.
Ovim stanjem se najviše bavila dr Kler Morison iz SAD, i ona je izjavila da ga karakteriše, prije svega, loše raspoloženje, pretjerana zabrinutost, letargija, pospanost, umor ili gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti.
– Dr Morison smatra da je jedan od uzroka spoljašnji, a to je smanjenje sunčeve svjetlosti, jer dovodi do pada nivoa seratonina, odnosno, do pada hormona sreće, a on utiče na raspoloženje, apetit i dužinu spavanja. Istovremeno se povećava hormon melatonin, zbog čega se onda osjeća pospanost. To se povezuje i sa kratkoćom dana, ali i sa količinom sunčanih dana u toku jeseni, a vrijeme je tada obično oblačno i kišovito – objašnjava Dragana Ćupurdija.
Zbog smanjenja svjetlosti dolazi i do smanjenja vitamina D koji je vezan za metaboličke promjene u organizmu koje dovode do umora, pospanosti i drugih tegoba, a ljudi to nazivaju depresivnim stanjem.
Problem je što zbog pogoršanja vremenskih prilika ljudi manje vremena provode na otvorenom i manje su u pokretu, a to zajedno doprinosi osjećaju letargije.
– Uzrok nije u ljudima, nisu pojedinci nervno oboljeli, već je takvo godišnje doba i povezano je sa prirodnim procesima spolja. Ljudi su dio prirode i to je neminovno. Osobe koje su povezanije sa prirodom više osjećaju tegobe, i na njih jesen više utiče, za razliku od drugih kojima to ne smeta ili imaju manje izražene simptome – kaže psiholog.
Sve je teže poslije odmora i ljeta
Dr Patricija Torton, psiholog iz Njujorka, kaže da promjene godišnjih doba mogu da dovedu do promjene raspoloženja i anksioznosti, međutim, jesenja depresija, poručuje, nije priznato stanje.
– Dr Torton takođe potvrđuje da je u pitanju sezonski afektivni poremećaj. Navodi da na to utiču kraći dani, duže noći, hladnije vrijeme, zatim navodi i strah od povratka u školu, pritisak da treba da budemo uspješni u karijeri, u odnosima… Obično je ljeto rezervisano za godišnje odmore, a sve ostalo počinje da nas pritiska u jesen – kaže Dragana Ćupurdija.
Zanimljivo je da je dr Torton primjetila da njeni klijenti koji imaju ove simptome, imaju vrstu opsesivno – kompulsivne neuroze i osjećaju se puno bolje kada se vrate u pređašnju rutinu. Tako da je jesen za njih vraćanje u normalu, pošto ljudi koji imaju opsesivno – kompulsivne poremećaje vole rutinu i da svaki dan bude identičan, dok im dani odmora ne odgovaraju.
Više sna i fizičke aktivnosti
Osobe koje imaju navedene nelagode tokom jeseni, prema mišljenju dr Morison, treba da se potrude da budu više izloženi svjetlosti, da izađu na jutarnje sunce, da ranije idu na spavanje.
– Savjetuje i da, pošto smo ljeti fizički aktivni, plivamo, više se krećemo, tokom jesenjih mjeseci treba da nastavimo sa aktivnostima, da vježbamo, vozimo bicikl. Zatim, dobro je jesti kuvane obroke, supe, čorbe, „na kašiku“ i toplo, najbolje je unositi sezonsko voće i povrće podneblja u kom živimo. Namirnice treba da budu bogate vitaminima i mineralima. Dobre su banane, ovsene kaše, losos i drugo. Kada je savjet na psihičkom nivou u pitanju, tokom jeseni je dobro započeti nešto novo. Može da se sredi stan ili kuća, bašta, da se čita nova knjiga ili bilo šta što će da trgne iz letargije – savjetuje Ćupurdija.
Međutim, bilo bi dobro promijeniti i način razmišljanja i umjesto da jesen povezujemo sa negativnim iskustvima i mislimo da će biti hladno sa puno kiše, recimo, stvari možemo posmatrati i na drugačiji način.
– Ljudi se obično vezuju za gubitak. Misle da gube i sunčevu svjetlost, slobodno vrijeme i duže dane, ali ako razmisle i počnu da razmišljaju šta mogu da urade drugačije biće bolje. Umjesto: napolju je hladno, ne mogu da izađem, možemo misliti kako je u kući jako prijatno i da će novo ćebe odlično pristajati izgledu sobe. Ne mora to da bude ništa veliko, ali jesen može da učini boljom i prijatnijom – kaže Ćupurdija.
Sezonski afektivni poremećaj može da utiče na smanjenje ili povećanje apetita, da izazove glavobolje, slabi koncentraciju. Dolazi do anksioznosti, napetosti, razdražljivosti, sukoba na poslu i u kući, pesimizma, poteškoća u donošenju odluka.
– Ako ništa od navedenih savjeta ne pomaže, treba potražiti stručnu pomoć. Ali, prije nego što neko ode kod psihologa bilo bi dobro da se prvo okruži pozitivnim ljudima, prijateljima, poznanicima i kolegama koji vole da se šale. Dobro je čuti pozitivne priče, lijepe uspomene i kroz takve priče se i zaboravlja da je jesen – zaključuje psiholog, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu