Berba jagoda, prvog sezonskog voća u Republici Srpskoj, u jeku je, a proizvođači tvrde da će dobar rod i cijena od 5 do 8 maraka po kilogramu donijeti dobru zaradu.
Rod pojedinog voća, poput jabuka, šljiva i trešanja, u Republici Srpskoj ove godine bi mogao biti mnogo manji od planiranog zbog visokih temperatura u aprilu te kasnih proljećnih mrazeva, što će, očekuju proizvođači, dovesti do visokih cijena , ali i većeg uvoza.
Drastično niže temperature, ali i snijeg, koji je prije dva dana pogodio Srpsku, na sreću, nisu napravili štetu u voćnjacima. Ipak, bolan udarac mogli bi da zadaju mrazevi prognozirani za naredne dane.
Za mandarine iz Turske, mango iz Brazila, mrkve iz Egipta, tikvice iz Albanije, breskve iz Srbije i grožđe iz Sjeverne Makedonije prošle godine bila je spuštena rampa za uvoz, jer je kod tih šest pošiljki utvrđeno povećano prisustvo ostataka pesticida iznad propisanih vrijednosti.
U narednim danima šljiva ulazi u fazu cvjetanja, a preporuka stručnjaka je da se odradi fungicidni tretman prije padavina u cilju zaštite od bolesti monilije.
Zbog lijepog vremena radovi u povrtarstvu krenuli su još prije 20 dana, ali nije rijedak slučaj da se zima „vratiti“ u aprilu, pa da niske temperature i mraz kumuju ranom povrću, ali i voću.
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj dobiće ove godine 108,2 miliona maraka za tekuću proizvodnju i 56,4 miliona za dugoročni razvoj, a skrojeni plan za raspodjelu novca nije po mjeri svih jer uzgajivači svinja tvrde da resorno ministarstvo nije prihvatilo ni dio njihovih prijedloga.
Poljoprivrednici u Republici Srpskoj nadaju se da će, zbog problema koji muče proizvođače u Evropi, domaće voće, povrće, meso, mlijeko i jaja konačno dobiti dugo željeni primat na tržištu BiH koje godinama zatrpava jeftina hrana iz uvoza.
Voćari i povrtari bi od agrarnog budžeta Republike Srpske, koji će i iduće godine iznositi 180 miliona KM, trebalo da dobiju više novca, a fokus kako poljoprivrednika, tako i resornog ministarstva je, kako kažu, proizvodnja što više hrane.
Sve češći pokušaji uvoza hrane sumnjivog kvaliteta zbog prekomjerne upotrebe pesticida u proizvodnji naveli su nadležne u Srpskoj da pojačaju kontrole, za šta je ove godine izdvojeno duplo više novca nego ranije.
Danas je Svjetski dan jabuke, posvećen voću koje se gaji i jede širom planete, i koje ima posebnu simboliku u tradiciji mnogih naroda, pa i srpskog.
Otklanjanje prepreka za izvoz jabuka i krušaka u Rusiju voćarima u Srpskoj dalo bi vjetar u leđa da nastave ulagati i širiti proizvodnju, jer im je plasman voća u tu zemlju donosio dobru zaradu.
Prerađivači voća i povrća u Srpskoj ove godine odlučili su se za otkup sirovina pretežno od domaćih poljoprivrednih proizvođača bez obzira na to što kvalitet zbog vremenskih neprilika nije bio na zavidnom nivou.
Sezona “veselog stroja” uveliko se zahuktava, a brojni natpisi pored puteva širom Srpske svjedoče da i dalje ima onih koji prodaju višak rakije proizvedene za sopstvene potrebe te tako rizikuju da budu kažnjeni.
Kobasice, salame, začini, kompoti, džemovi, ajvar, pileća pašteta, jogurt, supe i deterdženti domaćih proizvođača u Srpskoj biće sniženi od 20 do 50 odsto u okviru kampanje „Društveno odgovorni“.
Zbog lošeg prinosa voća ove godine biće i manje rakije, u kazanima širom Srpske najviše će biti ispečeno jabukovače i loze, dok će šljivovice i viljamovke biti samo za sopstvene potrebe, a negdje ni toliko.
Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.
Iako ove godine zbog vremenskih neprilika ima malo voća i povrća za branje, domaći poljoprivrednici u jeku sezone muku muče da nađu radnu snagu uprkos činjenici da dnevnica za rad u polju ili voćnjaku dostiže 70 maraka.
Olujno nevrijeme koje je, u više navrata, u julu zahvatilo gradiško Potkozarje, sa rekordnim zasadima voća, i lijevčansku ravnicu, bogatu žitom i povrćem, uzrokovalo je ogromnu štetu.
Prekomjerne padavine, koje u proljeće proizvođačima nisu dozvolile da na vrijeme i kako treba obave zaštitne tretmane u voćnjacima, ostavile su ogromne posljedice jer je više od 60 odsto zasada zahvatila infekcija, što će se drastično odraziti na prinose i kvalitet plodova.