Kobasice, salame, začini, kompoti, džemovi, ajvar, pileća pašteta, jogurt, supe i deterdženti domaćih proizvođača u Srpskoj biće sniženi od 20 do 50 odsto u okviru kampanje „Društveno odgovorni“.
Zbog lošeg prinosa voća ove godine biće i manje rakije, u kazanima širom Srpske najviše će biti ispečeno jabukovače i loze, dok će šljivovice i viljamovke biti samo za sopstvene potrebe, a negdje ni toliko.
Ovogodišnje nepogode, grad i olujno nevrijeme napravili su velike probleme voćarima i povrtarima i imamo umanjen rod, rekao je predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović.
Iako ove godine zbog vremenskih neprilika ima malo voća i povrća za branje, domaći poljoprivrednici u jeku sezone muku muče da nađu radnu snagu uprkos činjenici da dnevnica za rad u polju ili voćnjaku dostiže 70 maraka.
Olujno nevrijeme koje je, u više navrata, u julu zahvatilo gradiško Potkozarje, sa rekordnim zasadima voća, i lijevčansku ravnicu, bogatu žitom i povrćem, uzrokovalo je ogromnu štetu.
Prekomjerne padavine, koje u proljeće proizvođačima nisu dozvolile da na vrijeme i kako treba obave zaštitne tretmane u voćnjacima, ostavile su ogromne posljedice jer je više od 60 odsto zasada zahvatila infekcija, što će se drastično odraziti na prinose i kvalitet plodova.
Voće, povrće, kao i mnogi drugi proizvodi u Srpskoj od proizvođača do potrošača prolaze kroz “nekoliko ruku” i dok svako uzme svoj dio kolača, pojedina roba poskupi čak i 20 puta.
Cijene voća i povrća na tržnicama i u marketima u Republici Srpskoj su veoma visoke, čak tri puta veće nego prošle godine. Diktiraju ih uvozni troškovi i loša sezona za domaće proizvođače.
Najupečatljiviji prizor na pijacama širom Srpske postale su paprene cijene sezonskog voća pa je tako za kilogram jagoda ili bijelog grožđa potrebno izdvojiti čak osam maraka, dok se teglica šumskih jagoda kreće od 13 pa do vrtoglavih 20 KM.
Loše vremenske prilike ove godine uzele su veliki danak voćarskoj proizvodnji, a najviše su stradale kruška i šljiva, kojih velika većina proizvođača u Srpskoj bukvalno neće imati nimalo.
Ni duplo veće subvencije za osiguranje i sve učestalije prirodne nepogode nisu motivisale poljoprivrednike iz Srpske da kupe polisu i smanje rizike u proizvodnji pa će i ove sezone, baš kao i prethodnih, zarada ratara po svemu sudeći zavisiti od ćudi prirode.
Kiša koja je danima padala bez prestanka dovela je do izlivanja rijeka u mnogim krajevima Srpske, pa je pod vodom završio dobar dio oranica zasijanih žitaricama, kao i brojne parcele na kojima je zasađeno povrće.
Poljoprivrednici su saglasni da će poplave, velika vlažnost zemljišta i mali broj sunčanih dana donijeti tešku godinu.
Proljeće hladnije od prosjeka i česti mrazevi prouzrokovali su probleme voćarima u Republici Srpskoj.
Mrazevi koji su u aprilu pogodili Srpsku, nanijeli su ogromnu štetu voću, tako da ćemo biti željni krušaka, trešanja, kajsija, dok se za jabuku i šljivu još ne zna kakav će rod biti.
Republička fitosanitarna inspekcija u protekla tri mjeseca zabranila je, između ostalog, uvoz više od 7.200 zaraženih sadnica voća iz Turske i Srbije, čime je, prema riječima voćara, spriječena milionska šteta, jer samo komad takvog sadnog materijala može da bude poguban za cijeli voćnjak pa i šire.
Neuobičajeno niske temperature za ovo doba godine već su nanijele veliku štetu dobrom dijelu voća u Srpskoj, kome bi konačni udarac mogli da zadaju mrazevi prognozirani za naredne dane.
Jabuke s plantaža u Srpskoj čekaju u hladnjačama jer je nakon prestanka izvoza u Rusiju i plasman na domaće tržište otežan, s obzirom da su rafovi preplavljeni uvoznim voćem koje je jeftinije.
Kada je, danas na Dan žena, u TV studio Jutarnjeg programa RTV Gradiška, novinar Milorad Malešević unio tortu a njegove koleginice u ovoj medijskoj kući upalile svjećice u obliku broja sto, to je označilo isto toliko godina Jelke Dojčinović iz Donjih Podgradaca.
Sve izraženiji problem nedostatka radne snage pogađa i voćare širom Srpske pa za rezidbu stabala ovih dana plaćaju paprene dnevnice, koje idu do 120 maraka.
