Novi zakon o strancima u Hrvatskoj donosi obavezne ljekarske preglede, učenje hrvatskog jezika za strane radnike i produžene radne dozvole, što je izazvalo burne rasprave u hrvatskom Saboru.
Posljednjih decenija veliki broj građana Hrvatske odlučio je da sreću potraži izvan granica zemlje. Najčešće odredište bile su Njemačka i Austrija, ali i druge zapadnoevropske zemlje u koje su ljudi odlazili u potrazi za boljim uslovima života, stabilnijim poslovima i uređenijim sistemom.
U posljednjih nekoliko godina sve veći broj Hrvata, ali i ljudi iz cijelog regiona zapadnog Balkana, odlučuje da napusti svoje domove i potraži bolji život u inostranstvu. Njemačka, Austrija, Irska i druge zapadnoevropske zemlje postale su glavne destinacije iseljavanja, prije svega zbog viših plata, boljih uslova rada i stabilnijeg životnog standarda.
Građani BiH "rasuti" su u više od 50 zemalja širom svijeta, pokazuju posljednji zvanični podaci nadležnih institucija.
Priča o odlasku u inostranstvo i radu tamo, pogotovo u Njemačkoj i Švajcarskoj, oduvijek je bolna tema za sve ljude sa Balkana.
Tokom prošle godine u Republici Srpskoj ugašeno je 506 preduzeća, što je za 58,3 odsto više u odnosu na 2024. godinu, kada je odjavljeno 295 preduzeća, a kako kažu naši sagovornici, svako zatvaranje preduzeća predstavlja ozbiljan udarac za privredu i ekonomiju Srpske.
Inicijativa stara godinama, kojom je zahtijevano da bude smanjena taksa za odricanje od državljanstva BiH, ostala je mrtvo slovo na papiru, a u budžet su se do sada slile desetine miliona KM na ovu stavku.
Praznici, koje smo upravo ispratili, ostaće upamćeni po epskim gužvama na granicama, gdje se čekalo i po 10 sati, na izlasku iz BiH. Znači li to da naši ljudi, koji su odselili u inostranstvo, ni sami ne znaju gdje im je dom i gdje pripadaju?
Kao i na Balkanu, djeca u Italiji dugo ostaju da žive sa svojim roditeljima, pa čak i kada više nisu djeca i kad formiraju svoje porodice.
Tokom proteklih godina hiljade Balkanaca napustilo je svoje zemlje u potrazi za boljim životom, sigurnijim radnim mestima i stabilnijom budućnošću. Talas iseljavanja ne jenjava ni danas – mnogi odlaze zbog viših plata, boljih radnih uslova i osjećaja društvene pravednosti.
Bosna i Hercegovina nestaje. Ne oružjem, već praznim porodilištima, punim autobusima za odlazak i kolonama na granicama za prelazak u jednom pravcu. Statistika ne laže, a ono što govori, teško je i čuti.
Negativni prirodni priraštaj, starenje stanovništva, odgađanje roditeljstva i masovna iseljavanja prijete da ozbiljno ugroze ekonomski i društveni razvoj.
Pozivajući se na projekcije Ujedinjenih nacija, globalna mreža Svijet statistike (World of statistics) objavila je podatke o kretanju stanovništva na evropskom kontinentu u periodu od 1990. do 2023. godine.
U slučaju raspisivanja referenduma, za ulazak BiH u Evropsku uniju bi sada glasalo 69,9 odsto građana BiH, pokazuje posljednje istraživanje, dok je ranijih godina taj procenat bio veći i dostizao je i 80,6 procenata.
Očuvanje čiste prirode i zdrave životne sredine je imperativ za opstanak i napredak Republike Srpske.
Procjene govore da će Njemačkoj do 2028. godine nedostajati gotovo 800.000 radnika, što bi moglo izazvati novi talas iseljavanja iz BiH.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik traži od parlamenta Srpske da na sutrašnjoj sjednici podrži prijedlog deklaracije o migrantima, u čijem tekstu je navedeno da se odbacuje svaki plan koji podrazumijeva otvaranje centara za smještaj migranata na teritoriji BiH, a naročito Srpske.
Dok Bosna i Hercegovina iz godine u godinu bilježi sve nepovoljniju trgovinsku bilancu u sektoru hrane, postaje sve jasnije da nije riječ o nedostatku resursa – već o nedostatku volje, politike i vizije.
Građanima koji u ponedjeljak planiraju da putuju izvan BiH savjetuje se da polazak odgode iza 16 časova, jer se na prelazima prema Evropskoj uniji toga dana očekuju velike gužve zbog najavljenog protesta prevoznika koji planiraju blokirati granice sa više od 6.000 kamiona.
Radna snaga u Bosni i Hercegovini se smanjuje i to potvrđuje svaki novi kvartal. Nažalost, statistike o radnoj snazi postaju uobičajeno štivo.
