Inače, Đurđevdan je druga slava po broju proslavljanja u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je proljećnim praznicima. Za Đurđevdan se vezuju i mnogobrojni običaji koje bi trebalo ispoštovati.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 6. maja, obilježavaju Đurđevdan, praznik kojim se čuva uspomena na Svetog Đorđa.
Prvo jaje koje se farba na Veliki petak treba da bude crvene boje i ono se zove čuvarkuća.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Lazarevu subotu, a u nedjelju 28. aprila obilježavaju Cvijeti, praznik kada je Isus Hrist sa svojim učenicima svečano ušao u Jerusalim.
Sutra se praznuje Lazareva subota, praznik u narodu poznat i kao Vrbica. Smatra se da je tog dana Isus Hrist vaskrsao Lazara iz groba, koji je već četiri dana bio mrtav.
Kada se ne ide na groblje? Pitanje koje je svako od nas makar jednom u životu postavio.
Iako je savremeno doba uticalo da pojedini običaji padnu u zaborav, mnogi se i dalje prenose sa koljena na koljeno. Među njima se posebno izdvaju oni koji su vezani za glavna životna razdoblja – počev od samog rođenja, preko krštenja, pa do posljednjeg ispraćaja na vječni počinak.
Srpska pravoslavna crkva proslaviće sutra praznik Blagovijesti, u pomen na događaj kada je Arhanđeo Gavrilo javio Prečistoj Djevici Mariji da će roditi sina kojem će dati ime Isus.
Pravoslavni vjernici i Srpska pravoslavna crkva danas obilježavaju dan posvećen Prepodobnom Vasiliju Ispovjedniku.
Pravila uređenja kuće ne postoje striktno, niti se doslovce treba pridržavati priručnika kada je uređenje u pitanju. Ali, moramo priznati da nam katkad savjeti sa interneta ili prijateljski savjeti, metaforički rečeno otvore oči i učine da vidimo ono što ne bismo mogli sami.
Tokom svoje skoro hiljadu godina duge istorije uspona i padova srpska zajednica je negovala, a mnoge običaje i zadržala, kao uspomenu na svoju burnu prošlost i kulturno nasljeđe Slovena.
Kako se smatra da je smrt stanje slično spavanju postoji opasnost da se pokojnik „sretne“ sa osobom koja je zaspala, te da će on sledeći umrijeti.
U znak žalosti za pokojnikom, rodbina od smrti počinje da nosi crno odijelo. Žene su ranije nosile crnu maramu, a muškarci crnu košulju ili flor. To se nosi godinu dana, i za to vrijeme rodbina ne učestvuje u veseljima, ne igra i ne pjeva.
Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja Sretenje Gospodnje kao uspomenu na dan kada je Bogorodica prvi put uvela u hram novorođenog Hrista da ga posveti Bogu.
U našem narodu postoje brojna vjerovanja i običaji koji nagovještavaju neke buduće događaje.
Februar je poseban mjesec kratak, kolebljiv i neodlučan, a u narodu poznat i pod nadimkom “vodeni”. Nisu džaba naši stari preci tumačili vrijeme na osnovu događanja u prirodi.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Atanasija Velikog. Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji, a posebno je značajno zaštititi se ako zagrmi.
Srpska pravoslavna crkva sutra obilježava Časne verige, dan kada je Sveti Petar okovan i mučen. Ovaj dan nije obilježen crvenim slovom u vjerskom kalendaru, ali je u pitanju datum koji veliki broj porodica slavi kao krsnu slavu.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i škole širom Srpske i Srbije danas proslavljaju Savindan, u znak sjećanja na svetog Savu, srpskog prosvetitelja i prvog srpskog arhiepiskopa iz 13. vijeka, utemeljivača srpske crkve, države i školstva.
Kult Svetog Save, koji se u narodu razvio nakon prenošenja njegovih mošti iz Bugarske u manastir Mileševu, bio je toliko jak da je doveo do toga da su se i Turci zavojevači počeli prekrštavati nad njegovim moštima. Iz tog razloga mošti Svetog Save spaljene su na Vračaru.