Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave svetu mučenicu Teodosiju iz Tira, djevicu i ispovjednicu vjere iz ranog 4. vijeka.
Jedanaestog juna se u pravoslavnom kalendaru obilježava spomen na svetu mučenicu Teodosiju iz Tira, djevicu i ispovjednicu vjere iz ranog 4. vijeka. Njena hrabrost i posvećenost Hristu ostale su zapamćene kao primjer neustrašive vjere, naročito među ženama koje su u to doba često bile potiskivane i u društvenom i u vjerskom smislu.
Prepodobni Nikita Ispovjednik, episkop halkidonski, već u mladosti odrekao se svjetovnog života i posvetio se monaškom podvigu.
Dan nakon velikog hrišćanskog praznika Svete Trojice u pravoslavnom kalendaru obilježava se Duhovski ponedjeljak. On, zajedno sa Pedesetnicom (Duhovima) i Duhovskom nedjeljom, čini trodnevno slavlje označeno crvenim slovom. Praznik je posvećen Svetom Duhu, čiji silazak među apostole predstavlja, simbolično, drugi rođendan hrišćanske crkve.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja sutra praznik Silaska Svetog Duha na apostole, koji se proslavlja pedeseti dan po Vaskrsu .Ovaj praznik poznat je i kao Duhovi, Pedesetnica ili Trojice i uvijek se obilježava pedeseti dan po Vaznesenju Gospodnjem.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju dan kada je glava Svetog Jovana Krstitelja pronađena, a zatim ponovo zakopana u zemlju.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju praznik Svetog cara Konstantina i carica Jelene i za ovaj dan se vezuje vjersko-istorijska priča, ali i određeni običaji.
Narodna vjerovanja često pronalaze značenje u pojavama iz prirode, a malo koja ptica izaziva toliko simbolike kao svraka. Sa svojim prepoznatljivim crno-bijelim perjem i prodornim pogledom, ova ptica ne ostaje neprimijećena kada sleti u vaše dvorište. Za neke donosi sreću, za druge nagovještava promjenu – ali u svakom slučaju, rijetko koga ostavlja ravnodušnim.
Spasovdan je narodni naziv za Vaznesenje Gospodnje koje pravoslavna crkva obilježava 40 dana nakon Vaskrsa.
Praznik Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, ustanovljen je još od apostolskih vremena i uvijek se svetkuje u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.
Srpska pravoslavna crkva u četvrtak slavi Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan, koji je i slava grada Beograda, a u mnogim mjestima u Srbiji je i zavjetina – praznik cijelog naselja.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) sutra obilježava ljetnjeg Svetog Nikolu, praznik koji je posvećen prenosu moštiju Svetog oca Nikolaja - Mirlikijskog čudotvorca.
Narodni običaji su dio nematerijalne kulturne baštine i prenose se sa generacije na generaciju, najčešće usmeno ili kroz praksu.
Vjernici Srpske pravoslavne crkve danas slave Svetog proroka Jeremiju, u narodu poznatog još i kao Jeremijin dan.
Sprska pravoslavna crkva i njeni vjernice slave sutra, 12. maja, praznik Svetog Vasilija Ostroškog, "dan kada su moguća i njaveća čuda". Ovaj svetac je izuzetno poštovan u našem narodu, a u manastir Ostrog u Crnoj Gori, gdje se nalaze negovi mošti, vjernici odlaze tokom cijele godine, kako bi dolili blagoslov i uputili molitive.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Markovdan, dan posvećen apostolu Marku.
Prema srpskom narodnom vjerovanju, postoje određeni dani i situacije kada nije preporučljivo pozajmljivati novac drugima, jer se vjeruje da tada davanje pozajmice može donijeti nesreću i gubitak finansijskog blagostanja.
Etnolog čačanskog Centra za njegovanje tradicije Jelena Milićević izjavila je da se po narodnoj tradiciji na Đurđevdan počinje ljetnji dio godine, kao i da se za taj praznik vezuju mnogi narodni običaji.
Krsna slava mnogih pravoslavnih Srba, Đurđevdan, proslavlja se šestog maja, odnosno 23. aprila po starom kalendaru i mnogi običaji vezani su za ovaj praznik.
Prvi petak poslije Vaskrsa veoma je poseban dan u srpskom narodnom vjerovanju i slavi se u mnogim krajevima samo pod različitim nazivima.
