Španija i mala britanska teritorija Gibraltar su započeli novu eru odnosa pošto su granične kontrole konačno ukinute poslije više decenija.
Siva ekonomija u Republici Srpskoj godinama ima jasnu, matematički preciznu šemu koja direktno stimuliše poslodavce da radnike drže u sivoj zoni, isplaćujući im dio plate „na ruke“.
Rad na crno i isplate dijela plata u kovertama godinama su jedan od gorućih problema u ekonomiji Republike Srpske, a sudeći po aktuelnoj poreskoj politici teško da će se išta promijeniti.
Slovenačko tržište rada ostaje stabilno, ali će se u narednim godinama suočiti sa velikim izazovom zbog starenja radne snage, prenosi danas, 3. jula, Radio-televizija Slovenije.
Broj nezaposlenih u Njemačkoj neočekivano je smanjen za u ovom mjesecu, iako su analitičari predviđali porast tog broja za oko 7.000, pokazali su podaci njemačkog Zavoda za zapošljavanje.
Uprkos višegodišnjim sankcijama i ogromnim ratnim troškovima, ruska ekonomija pokazuje neočekivanu otpornost i nastavlja da funkcioniše, demantujući brojne prognoze o skorom kolapsu.
Institut za ekonomiju i mir (eng. Institute for Economics & Peace) objavio je Globalni indeks mira za 2026. godinu s popisom najsigurnijih (i najmanje sigurnih) zemalja na svijetu. Bosna i Hercegovina se našla na 48. mjestu, Hrvatska na 23, dok je Slovenija zauzela visoko četvrto mjesto na tom popisu, piše punkufer.hr.
U Agencija za rad i zapošljavanje BiH, koja bi trebala da bude primjer svima po pitanju sprovođenja zakonskih propisa iz oblasti prijema radnika, otkrivena je nesvakidašnja praksa kada je riječ o sklapanju ugovora o djelu.
Zemlje Evropske unije rizikuju masovne gubitke radnih mjesta u narednim godinama, jer visoki troškovi energije, industrijsko restrukturiranje i zelena tranzicija stavljaju veliki teret na ekonomiju, upozorava Evropska komisija.
Rad od kuće, koji je doživio pravu ekspanziju nakon pandemije koronavirusa, postao je neočekivani neprijatelj mladih koji tek izlaze sa fakulteta, pokazuje danas objavljeno istraživanje njujorških Federalnih rezervi.
Renomirani ekonomski institut Ifo u Minhenu predložio je drastično skraćivanje perioda isplate naknade za skraćenu radnu nedjelju, takozvani Kurcarbajtergeld, što je odmah pokrenulo lavinu diskusija u Njemačkoj o novom udaru na prava radnika.
Premijer Andrej Plenković govorio je danas u Karlovcu o najavljenom novom paketu mjera koji će uticati na stotine hiljada građana, ali i velike firme, rekavši da Vlada dugo radi na tom paketu koji će na snagu stupiti 1. januara naredne godine.
Mnogi zaposleni tokom godina nakupe neiskorišćene dane godišnjeg odmora, prekovremene sate ili dodatne isplate.
Njemačka raspravlja o hitno potrebnim ekonomskim i socijalnim reformama. Političari, udruženja i sindikati već su izneli niz prijedloga koji se tiču radnog vremena, plata, poreza.
Na prvi pogled, tržište rada u Evropi djeluje stabilno - nezaposlenost je u mnogim zemljama relativno niska, a kompanije i dalje objavljuju veliki broj oglasa za posao.
Nezaposlenost u Njemačkoj je porasla više nego što se očekivalo u aprilu i, prema sezonski prilagođenim podacima, ponovo je premašila politički osjetljiv prag od 3 miliona ljudi.
Donedavno pouzdane finansijske putanje za generaciju Zed postale su neuvjerljive. Stalan posao, vlasništvo nad nekretninama, siguran put do penzije – za njih su mnogo teže dostižni.
Nezaposlenim majkama četvoro i više djece dovoljno je 750 KM mjesečne naknade koja je uvedena 2023. godine kada je toliko iznosila minimalna cijena rada, smatraju vlastodršci.
Ekonomski istraživači danas upozoravaju da se privreda Njemačke nalazi u jednoj od najdužih kriza u posljednjim decenijama, pošto neprekidni globalni šokovi, od pandemije koronavirusa, preko rata u Ukrajini, do aktuelnog sukoba na Bliskom istoku, slabe njen rast.
Posljednjih decenija veliki broj građana Hrvatske odlučio je da sreću potraži izvan granica zemlje. Najčešće odredište bile su Njemačka i Austrija, ali i druge zapadnoevropske zemlje u koje su ljudi odlazili u potrazi za boljim uslovima života, stabilnijim poslovima i uređenijim sistemom.
