Poslednjih dana nestabilno vrijeme iznjedrilo je pune čekaonice u domovima zdravlja.
Samonikla šumska biljka latinskog naziva Allium ursinum, poznata je i kao sremuš, cremuš, divlji luk i šumski luk, a najčešće se koristi naziv medvjeđi luk.
Krsna slava mnogih pravoslavnih Srba, Đurđevdan, proslavlja se šestog maja, odnosno 23. aprila po starom kalendaru i mnogi običaji vezani su za ovaj praznik.
Iako mnoge osobe s dolaskom proljeća očekuju više energije i bolju koncentraciju, za neke ovo godišnje doba donosi osjećaj iscrpljenosti i pad motivacije.
Pomjeranje časovnika unazad i unaprijed (zimsko i ljetnje računanje vremena) može imati uticaja na organizam, kazaljke ćemo pomjerati u noći uzmeđu 29. i 30. marta, kada ćemo u dva časa poslije ponoći sat pomjeriti unaprijed, na tri časa.
S proljeća, kada priroda počne da buja, krećemo u proljećno čišćenje kuće, tijela, uma.
Već nedjeljama, ogroman broj ljudi u Srbiji i regionu ne prestaju da muče simptomi proljećnog umora, od problema sa ustajanjem, jakih glavobolja, tromosti, pa do letargije i umora.
Danas je svjetski dan sna, koji se svake godine obilježava posljednjeg petka pred proljećnu ravnodnevnicu.
Proljeće je godišnje doba kojem se većina ljudi najviše obraduje!
Svijet biljaka je čaroban i inspirativan mnogim kulturama, a njihovi mistični uticaji ulaze u našu svakodnevicu i danas, u moderno doba.
Inače, Đurđevdan je druga slava po broju proslavljanja u Srbiji iza Nikoljdana, a među najvećim je proljećnim praznicima. Za Đurđevdan se vezuju i mnogobrojni običaji koje bi trebalo ispoštovati.
Sezona jagoda je pred nama, a mnogi su već posegnuli za prvim jagodama u marketima pristiglim iz staklenika.
Ljetne temperature u aprilu nekima su podigle raspoloženje i povećale energiju. Međutim više je onih čiji organizam je negativno reagovao. Problemi sa krvnim pritiskom, povećan umor ili pojava alergije.
Kraj zime i početak toplijih dana donosi nam takozvani proljećni umor, ili proljećnu depresiju. Kako se naš organizam naglo susreće sa dužim i sunčanijim danima, za njega to predstavlja neku vrstu šoka, te se često osjećamo tromije i izmorenije.
Poslije najtoplijeg februara i uopšte najtoplije zime ikada u zemlji, tek što smo zakoračili u proljeće, stiže - ljeto! Kao da to nije dovoljno, već u nedjelju nas čeka pomjeranje sata, zbog čega će mnogi imati glavobolju, ali i biti nervozni.
Iz zimskih jakni u samo nekoliko dana prelazimo na temperaturu od 30 stepeni na samom početku proljeća. Mnogi već osjećaju proljećni umor, a meteoropatama su nagle vremenske promjene najveća mora.
Proljećni umor nas sprečava da budemo produktivni i oduzima nam energiju, koja nam je potrebna kako bismo sve obaveze obavili na vrijeme i sa osmijehom uživali u svakom danu proljeća.
Kraj trećeg martovskog vikenda ujedno označava i trenutak da se napuste klupske odaje.
Nedovoljno sna ima značajan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje, saopšteno je iz Svjetskog društva za spavanja.
Pandemija korona virusa imala je veći uticaj na čovečanstvo od bilo kog događaja viđenog u posljednjih 50 godina, uključujući ratne sukobe i prirodne katastrofe.