Bolja zarada i uslovi rada razlozi su zašto svake godine sve više ljudi iz BiH odlazi da "odradi sezonu" u Hrvatskoj. Posebno se to osjeti tokom ljetnih mjeseci.
Zbog nedostatka radne snage na domaćem tržištu, pogotovo u vrijeme ljetne sezone, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika. Ove godine najbrojniji su oni iz Bosne i Hercegovine i Nepala.
Ugostitelji iz Srpske u ljetnjim mjesecima imaju izražen problem sa manjkom konobara, jer veliki dio ovih radnika odlazi na privremeni rad u Hrvatsku i Crnu Goru, pa su tako prinuđeni da, nudeći veću platu, "kradu" jedni drugima radnike.
Ljetnja sezona uveliko je počela, a sa njom i vrijeme sezonskih poslova. Konobari, kuvari i šankeri trenutno su najtraženiji radnici na jugu Srpske. Odlazak radnika u Hrvatsku i Crnu Goru, svake godine stvara probleme trebinjskim ugostiteljima.
Uspava te žubor čiste, planinske rijeke, a probudi cvrkut ptica i miris domaće kafe. A onda akcija: stolovi puni domaćih đakonija, pa uzbudljivi rafting čarobnom Tarom, rijekom koju zovu Suzom Evrope, pa žurka na na terasi iznad rijeke uz muziku uživo.
Cijene pića i hrane, kao i ležaljki na popularnim plažama, uvijek su aktuelna tema među domaćim turistima, kako bi prije polaska na ljetovanje znali šta ih tamo čeka i koliko će uticati na budžet koji su spremili.
Bosanskohercegovački stručnjak Feđa Dudić je donio fudbalsku euforiju u Kragujevac, izborivši sa Radničkim 1923 istorijski plasman na međunarodnu scenu.
Ljetna sezona je uveliko počela a sa njom i vrijeme sezonskih poslova. Za one koji i dalje traže, a još uvijek nisu bili u prilici, ostalo je još malo vremena da se prijave na oglas i pošalju svoj rezime. Kao što se može očekivati velika potražnja je za radnicima u ugostiteljskom sektoru.
Kako se turistička sezona zahuktava, zaposlenost i potražnja za radnicima se obično povećavaju. Broj osiguranika u Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje (HZMO) iznosi rekordnih 1,72 miliona, a na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trenutno je oglašeno više od 21 hiljade slobodnih radnih mjesta.
U jeku poljoprivredne sezone u atarima širom Srpske vanredna situacija, natprosječan je rod povrća i voća, ali proizvođači ne uspijevaju obezbijediti prijeko potrebnu radnu snagu uprkos tome što su dnevnice, koje sežu i do 100 KM, podigli iznad svakog nivoa isplativosti.
Bokseri Slavije osvojili su Boksersku ligu Srbije, nakon što su u velikom finalu bili bolji od beogradskog Radničkog.
Pad cijene bakra i željeza na globalnom tržištu olakšaće poslovanje preduzećima u metalnom i građevinskom sektoru Srpske, koja već neko vrijeme rade u otežanim uslovima, te ulijeva nadu domaćim privrednicima da će doći i do pojeftinjenja drugih materijala.
Boksere banjalučke Slavije dvije pobjede dijele od šampionske titule u prvenstvu Srbije, a Leo Cvitanović i saborci mu iz ringa pokušaće da se domognu trona na svom terenu.
Letnja sezona na Crnogorskom primorju već je počela, u znaku visokih temperatura, ali i visokih cijena u pojedinim kafićima i restoranima.
Iako puna ljеtnja sеzona još nijе zapravo počеla, slobodno sе možе rеći da su poslodavci u državama u okružеnju, a kojima su tokom ljеtnjе sеzonе potrеbni radnici, još počеtkom aprila raspisali oglasе za popunu radnih mjеsta.
Na redovnoj sjednici Skupštine Zajednice klubova Super lige i Prve lige Srbije koja je održana u ponedjeljak, obavljen je žrijeb za sezonu 2024/25 u oba takmičarska ranga.
Hiljade građevinskih obrta pokrenuto je u jeku krize, a, nažalost, sve muči jednak problem, a to je nedostatak radnika.
Berba prvih sorti malina u Srpskoj je počela, a proizvođači ovog voća, pred kojima je, po svemu sudeći, još jedna neizvjesna sezona, poručuju da otkupna cijena ne smije biti ni fening manja od 5,5 maraka, koliko traže i malinari sa druge strane Drine.
U Republici Srpskoj radi nešto više od 900 stranih radnika, zvanični su podaci. Najviše u Banjaluci, što se može i primjetiti. Ima ih na različitim gradilištima, a rade i kao perači prozora. Naši radnici, u želji za boljim životom, pakuju se put Evrope.
Iako kalendar ne kaže tako, ljeto je već stiglo u naše krajeve, a s njim i prve visoke temperature. Kako ove junske vrućine utiču na naš svakodnevni život i šta možemo poduzeti da bismo se zaštitili?