Stočni fond u Bosni i Hercegovini je za samo deceniju doživio neviđeni krah.
Na rafovima prodavnica potrošači mogu pronaći ogroman broj proizvoda na kojima piše "posno", od slaniša do slatkiša, što dosta olakšava vrijeme posta vjernicima.
Nemar države za domaću proizvodnju hrane, odnosno višegodišnje ignorisanje prekomjernog uvoza, dovelo je do toga da su nam štale i obori opustjeli što je uništilo ne samo farmere, nego se lomi i preko leđa građana, suočenih s rekordnim cijenama stoke i sirovog mesa.
Nije sporno da je situacija u poljoprivredi, a time i stočarskoj proizvodnji, veoma delikatna, da su uslovi plasmana mesa i mlijeka nepovoljni, ali tračak nade šalju mladi, čvrsto opredijeljeni za rad u selu.
Izuzetno loš prinos kukuruza ove godine jedan je od razloga koji će dovesti do daljeg urušavanja stočnog fonda u Srpskoj koji je, ionako, već dobrano osiromašen.
Za osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je 42 miliona kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, ukupne vrijednosti 262 miliona KM.
Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona KM, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.
U našim mesnicama sve je manje telećeg i junećeg mesa, a razlog je prekomjerni uvoz i osiromašen domaći stočni fond što bi, upozoravaju farmeri, uskoro moglo da dovede do ozbiljne nestašice junetine, ali i svinjetine.
Svjetske cijene hrane ubrzale su rast u februaru dostigavši najviši nivo u istoriji, predvođene poskupljenjem biljnih ulja i mliječnih proizvoda, pokazuje najnoviji izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH ne posustaje ni u vrijeme pandemije, pa su nam i ove godine iz inostranstva stigle stotine miliona kilograma mesa, voća, povrća, žitarica, vrijednih preko pola milijarde KM.