
Smiljari u istočnoj Hercegovini šansu vide u Kinezima: Berba sve bliža, a cijene otkupa još nema
Proizvođači smilja u Hercegovini i ove sezone su na mukama, jer za 10 dana treba da počne berba ove ljekovite biljke, a otkupna cijena nije još poznata.

Proizvođači smilja u Hercegovini i ove sezone su na mukama, jer za 10 dana treba da počne berba ove ljekovite biljke, a otkupna cijena nije još poznata.

Nakon kružnog toka, trotoara i semafora, u izbornoj godini je na red došao da se otvori i plastenik!

Ove godine u nekoliko plastenika i na otvorenom Brane Račić iz Novog Sela kod Gradiške očekuje rod od 15 tona paradjza, paprike, krastavca i drugog povrća.

Trebinjac Risto Kukurić već više od dvije decenije uzgaja cvijeće, a upravo cvijećem iz njegovog rasadnika ukrašene su mnoge zelene površine u gradu.

-Srećan sam što sam stigao živ i zdrav, što sam uspio sve to da pređem i ostvarim cilj koji sam sebi postavio, a razočaran sam što je ovo kraj jedne etape – rekao je Dragan Marković stigavši u Brčko, nakon petnaestodnevnog putovanja biciklom od Vifingena kod Vintentura u Švajcarskoj gdje živi i radi.

Katarski šejici, pred Svjetsko prvenstvo u njihovoj zemlji, mi nude ogroman novac da otkupe sve eksponate koji imaju veze sa fudbalom, međutim, mene njihov novac ne interesuje. Moj san je da se u mojoj Banjaluci otvori sportski muzej – počinje svoju priču Boris Vrhovac – Vrle, vlasnik jedne od najvećih kolekcija sportskih rekvizita u Evropi.

Opština Lopare za poljoprivrednu proizvodnju u budžetu je izdvojila 500.000 KM, čime će biti isplaćeni podsticaji ratarima i voćarima.

U Semberiji je podjeljen rasad crvene paprike za nezaposlene osobe koje su se prijavile na konkurs u okviru projekta “Jačanje integralne poljoprivredne proizvodnje za smanjenje nezaposlenosti i supstituciju uvoza u prerađivačkoj industriji“.

Članovi novoosnovanog udruženja “Gradske bašte” uredili su baštu u Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja “Rada Vranješević”.

Učenici Poljoprivredne škole u Gradiški svakodnevno na ulici nude rasadu paprike, paradajza, krastavaca i drugog povrća.

Rana proizvodnja povrća u plastenicima, koji se ne griju, kasni zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Majstori, poznate porodice, boje zgrada, način života i doseljenici, bili su presudni za nazive naselja koja se koriste već stotinama godina.

Agrarni fond Grada Trebinja obezbijedio je rasad paprika i paradajza za tridesetak poljoprivrednih proizvođača sa područja ove lokalne zajednice. Zaposleni u ovoj ustanovi zasijali su 22.000 sjemena paradajza i paprike, a pravo da se prijave na javni poziv imali su proizvođači koji imaju registrovana gazdinstva.

Zemljoradnička zadruga “Agrofud” iz Konjević Polja kod Bratunca pokrenula je proizvodnju paprike na otvorenom prostoru na površini od tri hektara, u okviru projekta razvoja tržišne poljoprivrede “Farma dva” u koji je uključeno 30 kooperanata iz regije Birač.

Janja je mjesto u koje se vratilo najviše predratnog bošnjačkog stanovništva, što ga čini najvećim povratničkim naseljem u Bosni i Hercegovini.

Mlijeko, kefir, surutka, sir u maslinovom ulju i biberovom zrnu, sa začinima od bosiljka, ruzmarina, mente i drugim okusima koje proizvode Aleksandar (31) i Snježana (30) Mijatović iz Šušnjara kod Laktaša uveliko su se pročuli u ovom kraju.

Vremenski uslovi nisu pogodni za ranu proizvodnju povrća, zbog čega je i nedostatak sunčanih dana uticao na proizvodnju krastavaca.

Ukoliko još niste pripremili šarena jaja za Vaskrs, a želite da za to uradite bez vještačkih boja i hemikalija, na prirodan, starinski način, evo nekoliko savjeta u posljedni čas.

Vlasnici privatnih obdaništa u gradu, zbog sve veće konkurencije, trude se da poboljšaju uslugu čuvanja djece, a roditelji smatraju da bi neka dobra rješenja od njih mogao da prepiše i Centar za predškolsko vaspitanje.