Srpska pravoslavna crkva i druge crkve koje poštuju julijanski kalendar, obilježavaju u ponoć početak nove 2026. godine.
Razlike u prezimenima između Srba iz Srbije i Srba iz drugih krajeva, nastale su uglavnom pod uticajem različitih istorijskih iskustava, u skladu sa narodnom tradicijom, dok su druge formirale strane vlasti.
Kako nas uskoro očekuje ledeni početak sedmice u Bosni i Hercegovini, mnogi se vraćaju starim običajima i tradiciji svojih baka koje su najbolje znale kako sačuvati toplotu u domovima i na nogama.
Vjernici Srpske pravoslavne crkve 10. januara obilježavaju Svetih 20.000 mučenika nikomidijskih. Iako praznik nije upisan crvenim slovom u crkvenom kalendaru, iskreni vjernici neće propustiti da se pomole mučenicima koji su stradali zbog vjere u Isusa Hrista.
Djeca rođena na Božić smatraju se "darom od Boga". Vjeruje se da je beba koja je rođena na ovaj dan blagoslovljena na poseban način.
Na treći dan Božića, koji pravoslavni vjernici slave 9. januara, obilježava se Stevanjdan – praznik posvećen Svetom arhiđakonu Stefanu, prvom hrišćanskom mučeniku koji je stradao zbog svoje vjere.
Jelena Tomašević i Ivan Bosiljčić Božićne praznike provode u krugu porodice poštujući tradiciju i običaje - prave česnicu i odlaze na liturgiju, a u intervjuu za “Blic” govorili su o planovima i željama za narednu godinu, običajima.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave praznik posvećen Presvetoj Bogorodici koja je rodila Isusa Hrista. Zato se praznuje drugi dan po Hristovom rođenju.
Iako ga danas doživljavamo kao dragog gosta ili komšiju koji nam donosi sreću, etnološka istraživanja otkrivaju šokantnu istinu: položajnik je drevna inkarnacija mitskog pretka, a običaji koji ga prate stariji su od hrišćanstva i sežu duboko u slovensku praistoriju.
U pojedinim krajevima istočne Srbije i danas se njeguju stari božićni običaji koji se razlikuju od onih poznatijih u ostatku zemlje.
U narodu se od davnina vjeruje da je Božić dan koji postavlja temelj za sve mjesece koji dolaze.
Danas je Božić, najradosniji hrišćanski praznik, koji prate razni običaji i narodna vjerovanja.
Badnjak i pijukanje na Badnji dan, pa pečenica, česnica, okupljanje porodice oko stola i pravilo da se za Božić ne ide iz kuće...Sve su to običaji i rituali zajednički za sve Srbe pravoslavce koji drže do tradicije. Ali, postoje i običaji karakteristični za neka sela i krajeve.
Božić nije samo datum u kalendaru, već vrijeme kada se porodica okuplja, kada se pogled zadržava duže, a svaka riječ izgovara s više pažnje.
Božić je prvi od dvanaest velikih hrišćanskih praznika. Bogoslužbeno ime ovog praznika je – Rođenje u tijelu gospoda i Boga i spasitelja našeg Isusa Hrista.
Prema narodnim vjerovanjima i starim tradicijama, Badnje veče nije samo vreme porodičnih okupljanja i pripreme za Božić — već i trenutak za jedan poseban običaj koji, kako se vjeruje, otkriva kakva vas ljubavna sudbina čeka.
Pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 6. januara, obilježavaju Badnji dan i veče, vrlo bitan dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik - Božić.
Narodna vjerovanja nalažu se da se na Badnji dan, siječe badnjak. Običaj je da se po badnjak ide rano, prije izlaska sunca.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista - Božić.
