Iako se praznik Svetog proroka Jeremije obilježava nešto skromnije nego nekada, u srpskom narodu ovaj dan vjekovima je imao posebno mjesto.
Jedna porodica, navodno porijeklom sa Balkana, izazvala je "šok u Berlinu". Ako je suditi po video snimku, koji kruži mrežama, oni su razložili su vatru i okrenuli jagnje na ražnju na terasi velike stambene zgrade usred njemačke prijestolnice.
Neumoran u molitvama, postu i fizičkom trudu, Sveti Vasilije Ostroški je mnogim ljudima pomogao za života, a nakon što se upokojio 12. maja 1671. godine, njegove mošti su postale čudotvorne.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernice slave sutra, 12. maja, praznik Svetog Vasilija Ostroškog, "dan kada su moguća i najveća čuda". Ovaj svetac je izuzetno poštovan u našem narodu, a u manastir Ostrog u Crnoj Gori, gdje se nalaze njegovi mošti, vjernici odlaze tokom cijele godine, kako bi dolili blagoslov i uputili molitve.
Pravoslavni vjernici danas, 11. maja, proslavljaju Svete apostole Jasona i Sosipatera, dvojicu od sedamdeset manjih apostola koji su, kao učenici Svetog apostola Pavla, bili ključni stubovi rane hrišćanske crkve.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici sutra obilježavaju spomen na Devet mučenika u Kiziku, svetitelje koji su u trećem vijeku položili svoje živote za hrišćansku vjeru. Ovaj praznik u narodu se vezuje za snagu zajedništva i nepokolebljivost duha u najtežim vremenima.
U svakodnevnom govoru sve češće koristimo strane riječi i izraze, a isto se dešava i na ostatku Balkana.
Među brojnim običajima koji prate praznik Svetog Vasilija Ostroškog, jedan posebno privlači pažnju vjernika i izaziva radoznalost – donošenje vunenih čarapa u manastir Ostrog.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vjernici danas se molitveno sjećaju svetog apostola i jevanđeliste Marka, jednog od najbližih učenika Hristovih, propovjednika Jevanđelja i prvog episkopa Aleksandrije.
Slavska sveća je centralni simbol svake krsne slave. Ima važno značenje u našoj tradiciji i nikada se na baca.
Jedan od najvažnijih i najljepših proljećnih praznika u Srbiji nosi sa sobom bogatstvo običaja koji su se vijekovima prenosili s koljena na koljeno.
Na Đurđevdan, posebno ako se slavi kao krsna slava, jutarnji obrok ima simboliku i povezan je s narodnim običajima. Evo šta se tradicionalno prvo jede ujutru:
Đurđevdan (6. maj) je jedan od najljepših narodnih praznika na Balkanu – bogat simbolikom, starim običajima i proslavama koje slave proljeće, plodnost, zdravlje i život.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici 5. maja obilježavaju dan posvećen prepodobnom Teodoru Sikeotu, svetitelju za kog se vjeruje da je imao posebnu moć da pomaže ljudima u borbi protiv bolesti, muka i zlih sila.
Đurđevdan 2026 pada u srijedu, što direktno diktira kako će vaša trpeza izgledati i koja pravila morate poštovati da ne ogriješite dušu.
Dok proljeće uveliko boji pejzaže, vjernici i poštovaoci tradicije pripremaju se za jedan od najradosnijih praznika – Svetog Georgija, u narodu poznatijeg kao Đurđevdan.
U srijedu, 6. maja, Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Đorđa ili Đurđevdan.
Veliki svjetski hit “Strangers in the night” po svoj prilici komponovao je proslavljeni šansonjer Ivo Robić, pa je pjesmu preprodao njemačkom kompozitoru Bertu Kemfertu, koji je opet imao sreće da je
otpjeva niko drugi do Frenk Sinatra.
Dok većina Đurđevdan dočekuje „bučno“ od jutra, nekada je ovaj praznik počinjao u tišini, prije izlaska sunca, sa bosim nogama na travi. Jedan od najstarijih i najneobičnijih običaja vezan je upravo za rosu za koju se vjerovalo da u sebi nosi posebnu moć.
Kažu da rijetko koji praznik ima toliko slojeva kao Đurđevdan. Iako ga svi „slave isto“, Đurđevdan na terenu izgleda potpuno drugačije.
