Građani Srpske suočavaju se sa nikad višim cijenama mesa, bez naznake da bi u skorije vrijeme moglo da dođe do njihovog pada.
Vitamin B12 esencijalni je nutrijent koji se prirodno ne proizvodi u tijelu, već se mora unijeti hranom ili suplementima.
Građani Srpske ne pamte više cijene mesa i ostalih životnih namirnica, a kilogram telećeg buta u Srpskoj odnedavno košta i do 31, dok se plećka prodaje po 28 KM. Junetina sa kostima ide i do 22 marke, a pileći file do 14, dok vreća brašna košta 33, hljeb i preko dvije KM po vekni.
Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona KM, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.
Za nepunih pola godine, koliko trpimo posljedice ove krize u kojoj nam najteže padaju poskupljenja hrane, mnoga domaćinstva u Srpskoj drastično su promijenila svoje potrošačke navike, pa štede na čemu god mogu.
Uvoz mesa u BiH i u 2022. cvjeta nesmanjenim intenzitetom, čime je nastavljen potop domaće hrane.
Od početka krize koja traje već pet mjeseci, u Srpskoj su poskupile gotovo sve robe i usluge, a građane najviše zabrinjavaju skokovi cijena hrane.
U Bosni i Hercegovini hrana iz uvoza ubjedljivo dominira nad domaćom, a u agroindustrijskom sektoru su, po uvoznoj vrijednosti, na prvom mjestu meso i drugi klaonički proizvodi.
Svakog ljeta u gradiću Sediljo u srcu Sardinije, u Italiji, turisti se okupljaju na lokalnoj manifestaciji koja se zove Konstantinov dan.
Ovo što sam doživio na Braču je kao da sam na nekom pustom ostrvu gdje je još uvijek robovlasničko društvo, riječi su Nišlije koji je otišao da sezonski hljeb zaradi na hrvatskom ostrvu Brač.
Najveći problem koji već dugo tišti domaće poljoprivrednike i nikako im ne da na zelenu granu jeste prekomjeran uvoz mesa, a situacija u ovom pogledu postaje sve kritičnija i u ratarstvu i voćarstvu.
Opadanje do 100 dlaka dnevno smatra se normalnim, ali sve preko toga je znak da se ovim problemom treba ozbiljnije baviti.
U mnoštvu informacija o poskupljenju najvažnijih proizvoda, novost je da je piletina pojeftinila 20 odsto.
Uprkos tome što je cijena kukuruza kao jedne od najvažnijih žitarica u proizvodnji stočne hrane pala, domaći stočari poručuju da ne treba očekivati pojeftinjenje mesa.
Slanina svoj jedinstveni ukus duguje svinjetini, soli, masti, a ponekad i dodatom šećeru. Nerijetko je ova prerađevina prodimljena prije nego što dospije u prodaju. Nitrati i nitriti se dodaju kako bi se poboljšao rok trajanja i izgled.
Meso u prodavnice stiže u raznim oblicima i nije uvek lako prepoznati koje je sveže i kvalitetno, posebno ako je mljeveno.
Kilogram pilećeg filea znatno je skuplji od svinjskog buta, a nije nešto puno jeftiniji od junetine. Tom odnosu se čude i stari mesari, a domaći proizvođači su bez teksta.
Iz zemalja regiona i Evrope posljednjih dana sve češća su i sve glasnija upozorenja da će predstojeća zima biti jedna od najtežih što, zasigurno, neće zaobići ni nas, posebno u pogledu nastavka poskupljenja.
Vaskrs, 1. maj i Đurđevdan bili su povod da farmeri dignu cijene svinjetine u nebesa i tako iskoriste praznično vrijeme da zarade više nego obično.
Da li znate koliko kalorija sadrži jedan vaš obrok i koliko je vremena potrebno da ih potrošite? Koliko hrane po obroku nam je dovoljno? Osim što je ovo veoma teško izračunati, konstantno brojanje kalorija može biti iscrpljujuće.