
Ko nam je kriv što želimo jesti
Nekada smo odlazak u prodavnicu doživljavali kao rutinu, svakodnevnu aktivnost o kojoj nismo previše razmišljali. Danas je to velika briga.

Nekada smo odlazak u prodavnicu doživljavali kao rutinu, svakodnevnu aktivnost o kojoj nismo previše razmišljali. Danas je to velika briga.

U Republici Srpskoj i BiH radnici odavno ne mogu da žive od prosječne, a posebno od minimalne plate.

Nekada su zaposleni sa srednjom stručnom spremom činili srednji sloj društva, a to je značilo da ne moraju razmišljati o hrani i računima, ali i da mogu sebi priuštiti nešto više - odmore, odlaske na koncerte, ili pozorišne predstave. Danas je život drastično drugačiji.

Ugostitelji iz Srpske u ljetnjim mjesecima imaju izražen problem sa manjkom konobara, jer veliki dio ovih radnika odlazi na privremeni rad u Hrvatsku i Crnu Goru, pa su tako prinuđeni da, nudeći veću platu, "kradu" jedni drugima radnike.

Cijene u Turskoj se približavaju onima u Hrvatskoj. Sedmodnevni odmor u Turskoj za dvije osobe košta od 1.800 do 2.050 evra, ali Turska i dalje ima svoje stalne mušterije.

Cijene pića i hrane, kao i ležaljki na popularnim plažama, uvijek su aktuelna tema među domaćim turistima, kako bi prije polaska na ljetovanje znali šta ih tamo čeka i koliko će uticati na budžet koji su spremili.

Aktuelni američki predsjednik Džo Bajden i njegov prethodnik Donald Tramp suočili su se u predizbornoj debati koja se smatra najsudbonosnijom predsjedničkom debatom u istoriji SAD.

Prepreka na poslovnom putu je mnogo, ali uz veliku podršku i mjere Vlade RS uspijevaju da rade. Njihovi proizvodi nalaze se na nekim od najzahtjevnijih tržišta svijeta što ne treba da čudi obzirom da kvalitet, što potvrđuju mnogobrojne nagrade.

Sve je teže preživjeti mjesec u Bosni i Hercegovini. Rast cijena osnovnih životnih namirnica i drugih troškova života kontinuirano raste. Sindikalna potrošačka korpa u Federaciji BiH iznosi blizu 3.000 KM, dok je prosječna plata oko 1.300 KM.

Veliki broj vjenčanja i svadbi zakazan je u ljetnoj sezoni u Bosni i Hercegovini.

Svjetske cijene hrane u maju porasle na šestomjesečni maksimum, saopštila je danas Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

Hranim se dvaput dnevno, ne štedim kada je u pitanju ishrana i za ta dva obroka potrošim oko 15 maraka. Dakle, mjesečno između 450 i 500 KM, što je malo više od trećine moje plate, riječi su Nikole J. iz Banjaluke.

Od aprila 2022. godine do aprila 2024. godine cijene hrane u Evropi značajno su porasle.

Početkom godine je nastavljen trend usporavanja rasta prosječnih potrošačkih cijena i u evrozoni i u BiH, ali je temeljna inflacija još značajno iznad stope ukupne inflacije, što ukazuje na sve izraženiji rast domaćih cijena.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena, u aprilu u odnosu na prethodni mjesec ove godine, u prosjeku su zabilježile rast za 0,1 odsto, dok je na godišnjem nivou u prosjeku zabilježen rast nivoa cijena od 2 odsto.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za ličnu potrošnju u Republici Srpskoj, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u aprilu 2024. godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su ostale na istom nivou, dok su u odnosu na isti mjesec prethodne godine u prosjeku više za 2,5 odsto, pokazuju zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku.

Građani Srpske, kada već biraju neku dalju destinaciju umjesto Jadrana, uglavnom se odluče za Tursku, Tunis, Egipat, Grčku, a u igri je i još nekoliko egzotičnih mjesta. Izbor destinacija je veliki, kapaciteti su unaprijed popunjeni, a cijena odmora košta bar 1.300 KM po osobi.

Do promjena cijena na globalnom nivou dolazi zbog toga što inflacija u svijetu nije izazvana samo jednim uzrokom, naglašava Živko. Neminovno je da se to onda odrazi i na BiH u kojoj plate ne prate rast inflacije

Rod pojedinog voća, poput jabuka, šljiva i trešanja, u Republici Srpskoj ove godine bi mogao biti mnogo manji od planiranog zbog visokih temperatura u aprilu te kasnih proljećnih mrazeva, što će, očekuju proizvođači, dovesti do visokih cijena , ali i većeg uvoza.

Činjenica je da ni u najjačim svjetskim privredama ne cvjetaju ruže kao ranije, bar kada je riječ o cijenama hrane.