Poslije penzionisanja, prije tri decenije, Dubičanin Milan Mirić (80) iskazao je sklonost ka svakojakim zanatima i po tome postao poznat u svome naselju, u Ulici Milana Tepića.
Za manje od godinu dana poznati kuvar Predrag Tošić je sa svojim domaćim krofnama pobrao simpatije cijelog grada. Mada je posao krenuo uzlaznom putanjom, nenadana ekonomska kriza primorala ga je da zatvori jednu radnju i otpusti troje radnika.
Banjaluka ima malo prirodnih dobara koji su stavljeni pod zaštitu, samo dva područija i upravo taj nedostatak se treba ispraviti kod izrade novog Urbanističkog plana grada, poručuju stručnjaci koji su napravili i listu prioriteta.
Komunalno preduzeće „Gradska čistoća“ napravilo je cvjetni tunel u parku pored magistralnog puta Banjaluka – Gradiška.
Uz ime grada Banjaluka često se vezuje epitet „grad zelenila“ ali posljednje analize pokazuju da svaki građanin na raspolaganju ima 6,4 metara kvadratnih javnih zelenih površina što je duplo niže od evropskih normativa.
Volim Banjaluku, ljude, život u ovom gradu, kao i zelenilo. Pozvala bih i druge da dođu, jer sigurno imaju šta da vide.
Banjaluka je već odavno postala grad koji se, izgledom i kulturom življenja, izdigao iznad balkanskog mentalizma i postao oličenje nekog evropskog grada u kojem raznolikosti predstavljaju način života, a ne kamen spoticanja.
Kao dijete iz Gamoča, koje je u Banjaluku došlo 1995. godine, moram priznati da sam, u najmanju ruku, čudno djelovao svojim vršnjacima. Oni su bili urbani, ja sam bio ruralan. Oni su govorili „lizalo“, ja „capalica“, oni „priglavci“, ja „terluci“. Dva svijeta i dve verzije istočnohercegovačkog dijalekta srpskog jezika… Jednostavno, ništa nije bilo isto. Razumije se, četvrt vijeka poslije ni ja nisam isti.
Prva asocijacija na Banjaluku je da je to grad mladih, sporta i zelenila. Iako neki misle da su to epiteti iz nekog prošlog vremena, ja se neću složiti. Za mene je ovo i dalje, i biće zauvijek, najljepši grad na svijetu, a svako od nas može i mora dati svoj doprinos da on bude još ljepši. Kad bi svako od nas, ako ništa drugo, bar pomeo ispred svojih vrata, zajedno bismo učinili mnogo.
Kao prijedlog za nagradu Zlatni grb grada koja se dodjeljuje povodom Dana grada, narodni poslanik PDP Draško Stanivuković uputio je prijedlog banjalučkoj Skupštini za dodjelu nagrade istaknutom banjalučkom profesoru i piscu Tihomiru Levajcu.
U gradu treba postaviti više klupa i kanti za smeće, te posaditi nova stabla u nekim novim alejama. Banjaluka se ponosi epitetom grada zelenila, i to treba u budućnosti i da ostane.
Banjaluka je za moj pojam jedan od najljepših gradova bivše Jugoslavije, naročito se možemo ponostiti zelenilom.
Stavljanje Banj brda pod zaštitu, kako bi se spriječila njegova urbanizacija, te mapiranje tog prostora samo su neke od aktivnosti koje u naredne dvije godine trebaju biti sprovedene, a sa ciljem da se ova najpoznatija zelena zona u Banjaluci učini još primamljivija turistima.
Banjaluka je grad po mjeri čovjeka. Ima veliki broj kulturnih i sportskih događaja, a turizam se ubrazno razvija. Razvijena je saobraćajna infrastruktura i još uvijek nema prevelikih gužvi. Zelenilo se obnavlja, novo se sadi, bez obzira na “betonizaciju”, koja je posljedica razvoja svakog grada.
Za više od 50.000 turista godišnje, većinom iz Srbije, Slovenije i Hrvatske, koji borave u Laktašima, najprivlačnije su banje, priroda, rijeke, seoski turizam i etno manifestacije.
Grad na rijeci Vrbas ima svoje čari. Mnogo toga ima u sebi što drugi gradovi svijeta nemaju, a to su prvenstveno ljudi, koji su oličenje čuvanja tradicije, gostoprimstva, kulture i ljepote.
Svetosavska nagrada Gradske uprave Banjaluka ohrabrila je Aleksandru Škorić, najbolju učenicu banjalučke Građevinske škole, koja je u najvećem gradu Republike Srpske nastavila nizati uspjehe započete tokom školovanja u rodnoj Gradiški.
Banjaluka je moj grad, ovdje sam rođen, uvijek mi se sviđalo njeno zelenilo, ljudi. Banjaluka svakim danom postaje sve veća i ljepša, ali mislim da odlaskom mnogih naših građana, naročito mladih, ostaje bez svoje poznate duše.
Istočno Novo Sarajevo i Istočna Ilidža imaju ozbiljan problem sa zagađenim vazduhom, dok se u Doboju, Banjaluci, Prijedoru, a povremeno i Bijeljini mještani ovih dana bore sa smogom. Stručnjaci upozoravaju da je krajnje vrijeme da se preduzmu mjere, a problem shvati ozbiljno.
Posebno mi se sviđa što je Grad Banjaluka bio i ostao grad zelenila i što svi, i Gradska uprava i građani, polažu dosta pažnje i truda da to tako ostane i ubuduće.
