Da li se kaže Uskrs ili Vaskrs? Ovo je pitanje koje se često postavlja tokom jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika, a koji nam je sve bliži.
Na Veliki petak, najtužniji dan za sve hrišćane, ne pjeva se, ne veseli, ne čuju se crkvena zvona, strogo se posti. Ali, mnogi su ovaj dan izabrali da obave kupovinu prije Vaskrsa, popiju kafu ili uplate tiket.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, a uz njega se, osim vjerskih običaja, vezuju i brojna narodna vjerovanja.
Veliki petak jedan je od najvažnijih, a svakako najtužniji dan u hrišćanskom kalendaru. Prema vjerovanju, obilježen je stradanjem Isusa Hrista, raspećem na Časni krst i stradanjem za spas svijeta.
Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki četvrtak, dan kada je ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Na praznik svjetlosti i pobjede života nad smrću, Vaskrs, u našem narodu vijekovima se njeguje običaj koji započinje sve - farbanje vaskršnjih jaja. I dok se danas jaja ukrašavaju na najrazličitije načine, digitalno se inspirišu i kreativno izražavaju, jedno jaje uvijek ostaje posebno: prvo jaje koje se farba u crveno.
Danas se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedjelju 20. aprila.
Sutra se obilježava Velika srijeda, još jedan u nizu dana koji najavljuju najveći hrišćanski praznik, koje se slavi u nedjelju 20. aprila. Kakvi se običaji vezuju za sutrašnji dan?
Bilo da ga zovemo Uskrs ili Vaskrs, ovaj praznik predstavlja praznik nad praznicima, jer slavi stradanje i vaskrsenje Spasitelja, Isusa Hrista.
Naš narod od davnina vjeruje da dani u nedjelji nisu isti. Ima srećnih i nesrećnih, „dobrih“ i „loših“, onih kada treba izbjegavati određene poslove i onih kada ne valja podići ništa „teže od kašike“. Zašto bi se inače i govorilo „crni petak“, „čestita nedjelja“, „luda srijeda“…
U srpskom narodu postoji mnoštvo vjerovanja koja su čvrsto ukorijenjena. Neka od njih tiču se poklanjanja, a posebno za vrijeme praznika. Naime, prema starim vjerovanjima, određene predmete ne valja poklanjati jer se smatra da to donosi bijedu i nesreću.
Pravoslavni vjernici danas proslavljaju svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim- praznik Cvijeti koji je jedan od najradosnijih među pravoslavcima.
Praznik Cvijeti uvijek pada u nedjelju, dan poslije Lazareve subote.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici 8. aprila proslavljaju Sabor Svetog arhangela Gavrila.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas 27. marta slave Svetog Benedikta Nursijskog.
Svake godine 22. marta vjernici Srpske pravoslavne crkve obilježavaju Mladence, praznik koji se slavi u spomen na Svetih 40 mučenika Sevastijskih.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra slave Svete mučenici Evtropija, Kleonika i Vasiliska.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici širom svijeta danas obilježavaju praznik posvećen prepodobnomučenici Evdokiji.
Srpski pravoslavni običaji i vjerovanja vezani za sahranu duboko su ukorijenjeni u tradiciji i religiji, reflektujući poštovanje prema preminulim i vjeru u život poslije smrti.
Pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju dan posvećen prepodobnom Prokopiju Dekapolitu, ali se obilježava i Nedjelja druga ili Pačista nedjelja.
