Izvoz gvožđa i čelika, ali i proizvoda od gvožđa i čelika je u prvom polugodištu ove godine drastično pao jer je prihodovano skoro 200 miliona KM manje novca u odnosu na šest mjeseci prošle godine.
Ako se uzme u obzir da je prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za maj ove godine u Federaciji BiH iznosila 1384 KM, a sindikalna potrošačka košarica za jun 2024. godine 2964,10 KM, postavlja se logično pitanje kako građani BiH uopšte preživljavaju.
Nedostatak investicija, a samim tim i smanjen obim posla ne sprečava domaće neimare, koji izvode grube građevinske radove u Njemačkoj, da i u narednoj detašmanskoj godini posluju na području ove, za mnoge i dalje “obećane zemlje”.
Tone li Amerika u recesiju, pitanje je koje već danima zaokuplja svjetsku javnost, a ako se to desi, što mnogi predviđaju kao moguć scenario, niko neće ostati imun, pa ni BiH, stav je stručne javnosti.
Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji sa privrednim komorama Republike Srpske i Federacije BiH raspisala je konkurs za dodjelu 1.910 detašmana domaćim preduzećima za izvođenje radova u Njemačkoj u detašmanskoj 2024/2025. godini, a najviše dozvola dobiće firme koje se bave građevinarstvom.
Mala i srednja preduzeća iz metalske, hemijske, drvne, tekstilne, prehrambene i industrije plastike, njih 19, steklo je uslove za uvođenje jednog od tri standarda kvaliteta u okviru finalizacije projekta koji je sprovela Spoljnotrgovinska komora BiH.
Uvoz povećan, izvoz smanjen. Manja tražnja iz inostranstva, posebno Evropske unije, ali i snižene cijene određenih proizvoda razlog je slabijeg spoljnotrgovinskog bilansa Republike Srpske u odnosu na lani.
Izradom izmjena i dopuna Pravilnika o postupku usklađivanja i registracije redova vožnje, načinu i postupku izdavanja dozvole i obrascu dozvole - koje je u proceduru uputilo Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, pokušava se derogirati nadležnost entiteta u procesu usklađivanja predloženih redova vožnje u međunarodnom i međuentitetskom prevozu osoba i ugrožava se poslovanje prevoznika iz Republike Srpske koji obavljaju republički, područni ili lokalni prevoz osoba.
Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće BiH u prvih pet mjeseci ostvarila je izvoz od 712.244.017 KM, što je za 12,3 odsto manje nego u istom periodu prošle godine, dok je uvoz iznosio 974.647.774 KM i manji je 4,8 odsto, istaknuto je na Skupštini Asocijacije ove industrije pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Opšta privredna kriza u EU glavni je uzrok za loš spoljnotrgovinski bilans BiH u prvih pet mjeseci, što se još može sagledati i sa aspekta pojedinih zemalja sa kojima BiH ima tradicionalno dobru trgovinu, izjavio je potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Zdravko Marinković.
Opšta privredna kriza u EU glavni je uzrok za loš spoljnotrgovinski bilans BiH u prvih pet mjeseci, što se još može sagledati i sa aspekta pojedinih zemalja sa kojima BiH ima tradicionalno dobru trgovinu.
Bosna i Hercegovina, poput mnogih zemalja, suočava se s izazovima u spoljnotrgovinskom poslovanju, a najnoviji podaci ukazuju na zabrinjavajući trend koji bi mogao dovesti do rekordnog deficita u razmjeni sa inostranstvom.
Namjenska industrija Bosne i Hercegovine iz godine u godinu sve više jača i svoje proizvode plasira na mnogobrojna tržišta širom svijeta, te predstavlja veliki potencijal države.
Poljoprivreda u BiH je u ogromnim problemima, proizvođači se žale da država ne radi skoro ništa, a mi proizvode, koje možemo sami proizvesti, uvozimo iz svih krajeva svijeta.
Bosna i Hercegovina u prva četiri mjeseca ove godine ostvarila je spoljnotrgovinski deficit od gotovo četiri milijarde maraka.
Prelazak sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije u BiH mogao bi da traje mnogo duže nego što to traži Evropska unija zato što ovaj proces zahtijeva, prije svega, politički konsenzus na svim nivoima, a zatim i velika ulaganja.
Situacija u kojoj se nalazi privreda u Evropi i EU još ne pokazuje znake oporavka, a to se evidentno prelilo i na privredu Srpske, ali i generalno BiH.
Kompanije iz BiH mogle bi godišnje gubiti više od 250 miliona evra ukoliko se zemlja ne priključi sistemu plaćanja prekograničnog poreza na izvoz ugljenika (CBAM) kojeg je uvela EU kako bi podstakla nečlanice da prestanu proizvoditi električnu energiju iz fosilnih goriva.
Informacija da njemačka privreda pokazuje znakove stabilizacije ulila je nadu, između ostalog, građevincima iz Republike Srpske i BiH, koji po osnovu detašmana rade na tamošnjim gradilištima, da će posao konačno ponovo krenuti.