
DANAS JE SPASOVDAN Veliki praznik vjere, nade i ljubavi, ispoštujte sledeće običaje
Praznik Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, ustanovljen je još od apostolskih vremena i uvijek se svetkuje u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.

Praznik Vaznesenje Gospodnje, u narodu poznat kao Spasovdan, ustanovljen je još od apostolskih vremena i uvijek se svetkuje u četvrtak, četrdeseti dan po Vaskrsu.

Vjernici Srpske pravoslavne crkve u četvrtak 29. maja obeležavaju Spasovdan, dan kad se, po predanju, Isus Hristos vazneo na nebo i sjeo sa desne strane Boga.

Spasovdan, koji se ove godine slavi 29. maja (sutra), posvećen je Spasitelju Hristu i predstavlja dan kada je On uznio svoje tijelo na nebo, kako bi zauvijek sjedio sa desne strane Boga Oca.

Spasovdan je jedan od 12 velikih hrišćanskih praznika, a vjernici ga često slave i kao svoju krsnu slavu.

Srpska pravoslavna crkva u četvrtak slavi Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan, koji je i slava grada Beograda, a u mnogim mjestima u Srbiji je i zavjetina – praznik cijelog naselja.

Vjernici pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti danas proslavljaju Uskrs, najradosniji hrišćanski praznik, a i jedni i drugi drže se tradicionalnih običaja. Brojna su vjerovanja i običaji koji se poštuju za vrijeme Vaskrsa i ona, čini se, variraju od porodice do porodice.

U srpskom narodu postoji vjerovanje da za sreću i dobro zdravlje danas treba primijeniti neke običaje. Za Vaskrs su vezani brojni narodni običaji, a sve počinje farbanjem vaskršnjih jaja koja se na današnji dan lupaju i jedu.

Vaskrs nije bio samo praznik radosti i porodičnog okupljanja, već i poseban trenutak kada se pokazivalo poštovanje kroz – odjeću. Danas biramo stajlinge za Instagram, ali nekada su postojala jasna pravila, simbolika i običaji u vezi sa vaskršnjim oblačenjem.

Danas je Vaskrs, najveći hrišćanski praznik. Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju i slave dan vaskrsnuća Isusa Hrista, njegovu pobjedu nad smrću i darivanje vječnog života ljudima.

U srpskim domovima ovih dana su pripreme uskršnje trpeze pred veliki praznik Vaskrs.

Ceca Ražnatović i njena porodica strogo poštuju tradiciju i običaje za velike praznike, pa se tako zna šta sve treba da se uradi u njihovoj kući za Uskrs.

Vaskrs je najradosniji hrišćanski praznik, dan kada smo sa najdražima, u krugu porodice, dan sreće, simbol pobjede života nad smrću.

Cijene očekivano visoke, a razlog bizaran. Kao po nekom nepisanom pravilu, kako se približavaju veliki praznici, tako i cijene namirnica vrtoglavo rastu, a građani nemoćno sliježu ramenima i pitaju se ima li kraja i da li iko može da zaustavi ovaj harač.

Sve je poskupjelo, cijene lete u nebo, potrošači se hvataju za glavu. Ni postiti nije lako, ne samo zbog iskušenja, nego i zato što su mnoge namirnice koje se jedu tokom posta poskupjele.

Vaskrs je praznik koji donosi svjetlost u dom, mir u dušu i bogatstvo na trpezu. Poslije dugog i ozbiljnog posta, dolazi trenutak kada se okupljamo oko stola - ne samo da bismo jeli, već da bismo slavili život, nadu i zajedništvo. Vaskršnji doručak i ručak nisu samo obroci, već svečanosti, male porodične svetkovine.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, dan Hristovog vaskrsnuća. Kod vjernika, koji Vaskrs slave po Julijanskom kalendaru.

Svi se polako pripremaju za Vaskrs, a to znači da se traže nove ideje za ukusne recepte koji će krasiti vaskršnju trpezu, a praznična proljećna salata je jedno od jela koje ćete poželjeti na svom stolu.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobjedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji, darivao vječni život.

Vaskrs 2025. godine slavimo u nedjelju 20. aprila. Prema hrišćanskoj tradiciji, datum ovog velikog praznika određuje se prema lunarnom kalendaru i pada na prvu nedjelju nakon punog Mjeseca koji se javlja poslije proljećne ravnodnevice.

Vaskrs 2025. godine slavimo u nedelju 20. aprila. Prema hrišćanskoj tradiciji, datum ovog velikog praznika određuje se prema lunarnom kalendaru i pada na prvu nedjelju nakon punog Mjeseca koji se javlja poslije proljećne ravnodnevice.