Uskrs ove godine obilježavamo 20. aprila, što je simboličan trenutak - 20. dan u mjesecu i 20 prelijepih čestitki koje možete da podijelite sa svojim najdražima.
Pravoslavni vjernici obilježavaju sutra Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.
Pravoslavni vjernici 8. aprila obilježavaju praznik Sabor Svetog Arhangela Gavrila. Slavi se odmah nakon praznika Blagovijesti, odnosno obilježava se kao Odanije Blagovijesti.
U pravoslavnoj hrišćanskoj tradiciji, ideja da ne bi trebalo jesti koprive tokom Strasne nedjelje Uskršnjeg posta nije povezana sa crkvenim pravilom, već sa narodnim vjerovanjima.
Jednima je samo “Vaskrs” pravi “srpski, tradicionalni izraz”. Drugima je “Uskrs” je riječ sa zapada koja se nikako ne smije primjenjivati kod pravoslavaca.
Svake godine, kako se približava Vaskrs, dešava se ista stvar - poruke počinju da stižu, društvene mreže se pune čestitkama, a mnogi iz najbolje namjere požele drugima "srećan Veliki petak", ne sluteći da time zapravo propuštaju suštinu jednog od najvažnijih dana u hrišćanstvu.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik. Toga dana je Gospod Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobijedio smrt i svima ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na zemlji darovao vječni život.
Na samom kraju šeste nedjelje velikog Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vjernici danas će proslaviti Cvijeti, praznik koji simbolizuje carski i svečani ulazak Isusa Hrista u Sveti grad Jerusalim.
Hrišćanski vjernici, koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru, proslavljaju danas Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.
Srpska pravoslavna crkva danas obilježava praznike Lazarevu subotu i Vrbicu, posvećene uspomeni na vaskrsenje Lazara – posljednje čudo Isusa Hristosa uoči stradanja i Vaskrsenja.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave Lazarevu subotu, odnosno Vrbicu, uoči Cveti.
Lazareva subota, u narodu poznata i kao Vrbica, jedan je od praznika koji zauzima posebno mjesto u pravoslavnoj tradiciji.
Na Lazarevu subotu, praznuje se spomen na čudo koje je Hristos učinio podigavši iz mrtvih svog prijatelja Lazara iz Vitanije.
Juče je počela pretposljednja nedjelja Vaskršnjeg posta, u narodu poznata kao Cvjetna nedjelja, koja najavljuje ulazak u završnicu priprema za najveći hrišćanski praznik Vaskrs, koji ove godine obilježavamo 12. aprila.
U ponedjeljak ulazimo u šestu sedmicu Vaskršnjeg posta – Cvjetnu nedjelju, koja po značaju i simbolici zauzima posebno mjesto u pravoslavnom kalendaru.
Za pravoslavne vjernike sutra će početi višenedjeljni veliki Vaskršnji ili Časni post, koji se završava praznikom Vaskrsenja Isusa Hrista - Vaskrsom, koji se ove godine proslavlja 12. aprila.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas slave dan svetog Simeona Bogoprimca i svete Ane.
Sretenje Gospodnje, koje vjernici Srpske pravoslavne crkve svake godine obiležavaju 15. februara, jedan je od najvećih crkvenih praznika, dan koji u sebi spaja vjeru i tradiciju. Uz obilježavanje dana kad se Isus Hristos prvi put susreo sa ljudima u hramu, u narodu su se zadržali i stari običaji koji, kako se vjeruje, donose sreću i blagostanje.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Svetog Klimenta Ankirskog.
Ikona Presvete Bogorodice Mlekopitateljnice, čiji se dan obilježava 25. januara u cijelom pravoslavnom svijetu, pripada jednom od najdirljivijih tipova ikonografije u pravoslavnoj tradiciji.
