U prvom polugodištu ove godine u Srpsku je zabranjen uvoz 13 pošiljki hrane, sedam pošiljke igračaka, te šest pošiljki materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
Republička fitosanitarna inspekcija zabranila je uvoz pošiljke od 20,16 tona jezgre oraha iz Rumunije zbog utvrđenog povećanog prisustva aflatoksina B1.
Inspekcija je uvoz ove pošiljke zabranila u okviru redovnog pregleda pošiljki u spoljnotrgovinskom prometu, saopšteno je iz Inspektorata Republike Srpske.
Tržište Srpske ne meti je uvoznog voća i povrća koje „krase“ povećan sadržaj pesticida i prisustvo štetnih organizama, te sjemenskog materijala koji je daleko od propisanog kvaliteta.
Iz država okruženja na tržište Republike Srpske stižu prehrambeni proizvodi koji su daleko od kvaliteta, a svaki uzorak za koji se utvrdi da je neispravan bude vraćen pošiljaocu ili uništen.
Zbog povećanog sadržaja pesticida, od početka godine u Republiku Srpsku je zabranjen uvoz čak 71,2 tone mandarina i 6.560 kilograma jagoda.
Fitosanitarna inspekcija RS zabranila je uvoz još jedne pošiljke jagoda porijeklom iz Grčke u količini od 2.560 kilograma, jer je laboratorjskom analizom ponovo utvrđeno povećano prisustvo pesticida Spinosad, iznad propisanih vrijednosti.
Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske je u okviru redovnog pregleda pošiljke voća pri uvozu, uvozniku sa sjedištem u Federaciji BiH zabranila uvoz pošiljke jagoda porijeklom iz Grčke, u količini od oko 4.000 kilograma, zbog povećanog sadržaja pesticida.
Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila je uvozniku sa sjedištem u Brčko distriktu uvoz 20,4 tone mandarina porijeklom iz Turske zbog povećanog sadržaja pesticida, rečeno je danas Srni u Inspektoratu Srpske.
Koliko smeća od hrane pojedemo svaki dan, teško da nam iko može reći. Svjetski trendovi u industriji hrane su takvi da samo što je još nisu počeli štampati na 3D štampačima. Ta hrana puna aditiva, konzervansa, pesticida, otpadaka, te genetski modifikovana, dolazi i do nas, a jedu je i djeca. Teško da se to može izbjeći, uprkos kontrolama i analizama. Naši kapaciteti da uvezemo svjetski otpad su, nažalost, mnogo veći od onih da taj uvoz spriječimo. Nastojati da u takvim uslovima na sto stavite što zdraviju i prirodnije proizvedenu hranu, mukotrpan je posao.