Ovogodišnja proljetna sjetva biće najskuplja koju pamte poljoprivredni proizvođači.
Možda je proljeće najbolje vrijeme za renoviranje stana, ali ko ima takve planove valjalo bi već da kapariše radnike. Domaćinstva koja izda neki kućni aparat ne moraju baš toliko da čekaju, ali uz skupe elektronske dijelove i ruke majstora, sasvim je vjerovatno da će ispravan potražiti u - radnji.
Za 100 KM danas u Banjaluci možete kupiti metar ogrevnog drveta, većina natočiti skoro pun rezervoar goriva, platiti račune za struju i internet, eventualno i telefon, kupiti četiri kilograma telećeg buta i oko 70 kilograma brašna.
Banjaluka već nekoliko godina ne izdvaja sredstva iz budžeta grada za nabavku energenta za sistem daljinskog grijanja, što ranije nije bio slučaj - kada je po pravilu gradska administracija za nabavku mazuta svake sezone morala izdvajati ogromna sredstva.
Biomasa ili kako je mnogi nazivaju, gorivo budućnosti, sve više se koristi u Republici Srpskoj. Pogodnosti su brojne od ekoloških, utiče na poboljšanje kvaliteta vazduha do ekonomskih, koristi se jeftiniji domaći bioenergent u odnosu na fosilna goriva koja se uz nestabilne cijene nabavljaju iz inostranstva.
Cijene goriva na benzinskim pumpama širom Srpske pale su u prosjeku za oko deset feninga po litru, a prema riječima naftaša, izvjesno je da će taj trend biti nastavljen i u narednom periodu
Nekoliko vrsta osnovnih životnih namirnica u Republici Srpskoj u prosjeku je jeftinije od četiri feninga do pola marke.
Zima je po pravilu najnezgodniji period po zdravlje automobila.
Zbog višesedmičnog pada cijene sirove nafte na svjetskoj berzi, do kraja ove sedmice moglo bi da dođe i do pojeftinjenja goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj.
Za 80.000 KM u Banjaluci danas ne možete kupiti ni garsonjeru. Za 90.000 KM može se naći stan od tridesetak kvadrata koji, pri tome, još nije ni završen. Za kvadraturu koja prelazi 40 kvadrata potrebno je najmanje 100.000 maraka. Toliko novca za isto toliko kvadrata potrebno je i za stan u Beogradu.
Iako su cijene pšenice na svjetskim berzama odletjele u nebo, zalihe na domaćem tržištu donekle zaustavljaju talas većih poskupljenja, a mlinari i pekari ne znaju do kada ćemo tome odolijevati.
Građani Srbije za pun rezervoar goriva od 50 litara moraju da rade 20 sati ili dva i po radna dana, dok u Sloveniji vozači mogu da napune svoje automobile poslije samo jednog dana rada odnosno osam i po sati dok je Nijemcima potrebno još manje, odnosno šest i po sati rada.
Zbog prečestih i nimalo beznačajnih poskupljenja hrane i goriva građani apeluju na naše nadležne institucije da reaguju i zaustave divljanje cijena na tržištu.
Gorivo je u Srbiji i Hrvatskoj najskuplje u regionu zbog čega građani ove dvije države, koji žive u pograničnim zonama, sve češće idu u susjedne zemlje, jer je značajno jeftinije pa u zavisnosti od vrste, mogu da uštede na rezervoaru od 45 litara, između deset do čak 19 evra.
Jesen je najskuplja za kućni budžet. Poslije ljetovanja treba spremiti djecu za školu, pripremiti zimnicu, otplatiti ljetovanje, a ako nemate centralno grijanje potrebno je nabaviti i ogrev.
Kada je cijena goriva sredinom 2018. godine bila na nivou cijena kakve su ovih dana na benzinskim pumpama, širom Bosne i Hercegovine su građani blokirali saobraćaj u znak nezadovoljstva i tražeći da nafta bude jeftinija.
Gorivo u Republici Srpskoj poskupilo je dva puta u sedam dana i sada košta i do 2,30 KM.
Kukaju sada i gastarbajteri. Put dalekih zemalja tokom prethodnih decenija otišlo je više od milion i po državljana Srbije, najviše u Ameriku (650.000), Njemačku (450.000) Austriju (300.000), Švajcarsku... I rijetko do sada se moglo čuti da im troškovi rastu i da su poskupljenja tolika da im postaju i značajna opterećenja u odnosu na primanja.
Dubai je ovih dana, a biće i narednih šest mjeseci, grad u kome će biti više Srba nego inače. Najveća svjetska izložba "Expo Dubai 2020" koja na je srpskom paviljonu samo prvi dan okuplila oko 2.000 posjetilaca iz cijelog svijeta, mjesto je koje će do marta nesumnjivo okupljati i poslovne ljude, ali i građane Srbije koji su u Dubaji otišli za poslom.
Krompir 1,50 KM, paradajz 2,50, pasulj do 10 maraka, bijeli luk od 10 do 12, šljive tri marke, jabuke 1,50… To su neke od cijena voća i povrća u Banjaluci, plodova koji su prošle godine bili puno jeftiniji.
