Dopada mi se čistoća grada, to je nešto pozitivno što i drugi građani odmah primjete kada nam dođu u posjetu. Sa druge strane, zelenila je manje nego što smo naučili da bude u Banjaluci.
Da se u Srbiji i dalje na crno prodaju zabranjeni pesticidi sumnjivog kvaliteta, od kojih mnogi izazivaju neplodnost i rak, potvrđuje i nedavna zaplena “furadana”, zabranjenog sredstva za zaštitu bilja. Ovaj herbicid spada u bojni otrov, a smrtonosan je čak i za ljude.
Na skoro cijeloj površini travnatog terena fudbalskog stadiona u Slatini, nepoznati počinilac je nacrtao muški polni organ, što je šokiralo mještane i ljubitelje sporta u tom kraju.
U topolskom kraju u punom jeku je proljetna sjetva kojoj pogoduju optimalne temperature vazduha i zemljišta, dok se u selima pored Save voda, nakon poplava, još nije povukla iz njiva.
Dok polovina građana bukvalno živi na ivici gladi, a mnogi preživljavaju zahvaljujući obrocima iz javnih kuhinja ili komadu hljeba pronađenom u kontejneru, u BiH ima i onih koji na dobar zalogaj i kapljicu troše pravo bogatstvo.
Ako često žudite za slatkišima u neograničenoj mjeri, i nikako ne možete da se oslobodite te zavisnosti, razmislite šta je uzrok. Da li je psihološke prirode – nedostatak volje i kontrole ili stres, a može da se desi da u organizmu imate parazite.
Rasadnik voćnih sadnica i vinove loze porodice Čolić, u Crnjelovu kod Bijeljine, jedan je od najvećih u BiH.
Skupština opštine Laktaši, na prijedlog načelnika, usvojila je osnovne pravce delovanja lokalne uprave u tekućoj godini koji imaju kapitalni te dugoročni značaj.
U Mesnoj zajednici Bistrica koja obuhvata i selo Jeliće u gradiškoj opštini, instiraju na poboljšanju infrastrukture u ovoj sredini sa 550 domaćinstava i približno toliko stanovnika.
Sve više Banjalučana odlučuje se na kupovinu egzotičnog voća i povrća poput ananasa, manga, avokada, ali i kokosa.
Ukoliko još niste pripremili šarena jaja za Vaskrs, a želite da za to uradite bez vještačkih boja i hemikalija, na prirodan, starinski način, evo nekoliko savjeta u posljedni čas.
U organizaciji Udruženja žena “Tkanica”, na gradskom trgu u Prnjavoru danas je otvoren trodnevni Vaskršnji sajam na kojem će svoje proizvode i rukotvorine izlagati poljoprivredni proizvođači, preduzetnici i udruženja građana.
Proizvodnja kalemova vinove loze, voća i cvijeća može biti veoma unosan posao. Najveći proizvođači i izvoznici kalemova u Srbiji žive u okolini Trstenika.
U opštini Lopare sve više se poljoprivrednika odlučuje da podiže voćnjake, pa je tako na ovom prostoru zasađeno oko 700.000 stabala voćnih vrsta.
Projekat „Razvoj konkurentnosti u ruralnim područjima“ omogućiće povezivanje proizvođača sa otkupljivačima i tržištem, a voćarima i povrtarima sigurniji plasman i isplativiju proizvodnju.
Učenici Srednje stručne i tehničke škole su u plastenicima Komunalnog preduzeća „Gradska čistoća“ proizveli 6.500 sadnica cvijeća koje će ovog proljeća posaditi u gradu.
