Vlada Republike Srpske priprema Uredbu kojom bi trebalo da budu regulisane cijene osnovnih životnih namirnica.
Apsurdno je i sramotno da u 21. vijeku razmišljamo hoćemo li imati dovoljno hljeba da preživimo, porazno je što pekarski proizvodi postaju luksuz za veliki broj potrošača u Republici Srpskoj, pogotovo što iza tih poskupljenja ne stoji realna ekonomska računica, već prijetnje i ucjene onih koji vode tu pekarsku industriju.
Najava pekara u Republici Srpskoj da će ponovo dići cijene svojih proizvoda nakon odluke Vlade Srpske o povećanju minimalne cijene rada, proizvela je zanimljivu raspravu na društvenim mrežama.
Stalna poskupljenja pekarskih proizvoda u Republici Srpskoj upalila su alarm u Vladi, gdje su užurbano počeli da mijenjaju propise kako bi stali u kraj malverzacijama i zaštitili cijenu bar jedne vrste hljeba, dok su im pekari oštro odgovorili.
Cijene u marketima širom Srpske divljaju, nekad su građani za veknu hljeba izdvajali 1.20, a danas i do 2.90 KM. Kupci svoje nezadovoljstvo ne kriju kažu da sa današnjim cijenama jedva sastavljaju kraj s krajem.
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić rekao je da je upoređivanjem cijena 36 osnovnih životnih namirnica utvrđeno da su proizvodi široke potrošnje znatno jeftiniji u Srpskoj u odnosu na te zemlje, te istakao da će biti obezbijeđena što jeftinija cijena hljeba za građane Srpske.
Socijalistička partija Srpske saopštila je da je neophodno donijeti Uredbu kojom bi se ograničila marža ili propisala maksimalna cijena u nominalnom iznosu za grupu osnovnih životnih namirnica.
Vlada Srpske priprema uredbu kojom bi trebalo da budu regulisane cijene osnovnih životnih namirnica, prije svega pekarskih proizvoda, a planirano je ograničenje marže na hljeb.
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske priprema uredbe kojima će nastojati da reguliše cijene osnovnih životnih namirnica, prije svega, ograniči maržu osnovnog hljeba, izjavio je resorni ministar Denis Šulić.
Zašto lošiji ljudi prolaze bolje od dobrih, pokušao je da odgonetne vladika Nikolaj Velimirović.
Grčka, Švajcarska, Njemačka, Holandija, Španija, Belgija, Francuska… Za mnoge su ove zemlje asocijacija za uređene sisteme, dobar standard i izbor za putovanja.
Kako da živimo ako nam ne daju da podignemo svoje penzije i plate? Ne preostaje nam ništa drugo nego da se iselimo.
Nada u bolje sutra kratko je trajala. Već poslije mjesec dana jasno je da minimalac od 900 KM neće građanima biti od koristi, jer cijene su počele da rastu.
Cijene hljeba, ali i ostalih pekarskih proizvoda u Srpskoj u nekim pekarama su već porasle, a i ostale najavljuju isto, jer kako kažu sagovornici na poskupljenje ovih proizvoda najviše je uticao rast minimalne plate.
Kao i svaki drugi uređaj, mašina za pranje posuđa ima svoja ograničenja i pravila koja se moraju poštovati kada je koristite.
Povećanje iznosa neoporezivog dijela bruto plate, ali i ugrađivanje minulog rada i toplog obroka u minimalac samo su neki od prijedloga poslovne zajednice koji će biti stavljeni na sto pred republičke institucije u Srpskoj na temu o rješavanju problema rasta najniže plate.
Skuplji hljeb, meso, banane. Skuplje mlijeko, deterdžet za suđe, gorivo i čokolada. Biće nam skuplje i šišanje, ljepljenje cipela i mijenjanje rajsferšlusa.
Prošlo je 30 godina od super dinara Dragoslava Avramovića, čuvenog guvernera Narodne banke Jugoslavije, koji je u samo nekoliko dana zaustavio razarajuću hiperinflaciju i napravio ekonomsko čudo.
Od kada je minimalac u Srpskoj "skočio" na 900 maraka, polemisanje oko najniže plate ne prestaje. Poslodavci viču kako su ugroženi, a građani skoro svakodnevno gledaju kako jedna po jedna stvar poskupljuje.
Hljeb, riža, tjestenina, meso, kao i krompir, samo su neke namirnice koje su građani Republike Srpske plaćali skuplje u decembru nego u januaru prošle godine, dok su za bijelo pšenično brašno, ulje, mlijeko, kafu i jaja izdvajali manje novca na kraju nego na početku 2023. godine.
