
POSKUPLJUJE LJETOVANJE U HRVATSKOJ Građani BiH ove godine izdvajaće u prosjeku 200 KM više
Snažan talas poskupljenja koji od pojave pandemije virusa korona ide uzlaznom putanjom za sada, sudeći prema najavama, ne planira stati.

Snažan talas poskupljenja koji od pojave pandemije virusa korona ide uzlaznom putanjom za sada, sudeći prema najavama, ne planira stati.

Sve analize govore da je rast cijena u maloprodaji u Republici Srpskoj nesrazmjeran rastu cijena sirovina. Inflatorni svjetski trend ne smije biti zloupotrebljen da bi se sticao ekstra profit.

Poskupljuje sve, a više ćemo ove godine plaćati i odmor. Pitanje je samo hoće li nam na Jadranu, gdje je izbor za sve s prosječnim džepovima sužen već i ranije, s novim cijenama samo dosoliti ili i zabiberiti.

Cijena hrane u svijetu nastavila je da raste u januaru, zbog čega se i dalje nalaze blizu najvišeg nivoa u prethodnih 10 godina, pod uticajem poskupljenja jestivog ulja, saopštila je danas agencija UN za hranu.

Za 100 KM danas u Banjaluci možete kupiti metar ogrevnog drveta, većina natočiti skoro pun rezervoar goriva, platiti račune za struju i internet, eventualno i telefon, kupiti četiri kilograma telećeg buta i oko 70 kilograma brašna.

Čestito se nismo ni otrijeznili od minulih praznika, a već smo se suočili sa novim poskupljenjima roba bez kojih se ne može i koja će biti nastavljena i u narednom periodu.

Česta i nimalo beznačajna poskupljenja osnovnih životnih namirnica koja su obilježila godinu iza nas, nastavljena su i u 2022, bez naznake da bismo u skorije vrijeme mogli da dočekamo stabilizaciju cijena.

Cijena hrane porasla je za 28 odsto u 2021. godini i dostigla najviši nivo u prethodnoj deceniji, a šanse za stabilizaicju tržišnih uslova u ovoj godini su male, saopštila je danas agencija UN za hranu.

Prošla godina definitivno je bila godina poskupljenja, cijene hrane i goriva rasle su skoro na dnevnom nivou, ali 2021. donijela je potrošačima i nešto pozitivno.

Ako pogledate slogan „Kupujmo domaće i ulažimo u Srpsku“, vidjećete da su to dvije odvojene poruke. Jedna poziva da kupujemo domaće, a druga da ulažemo u Republiku Srpsku.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović poručila je da i u narednoj godini svi moraju više raditi i zalagati se na planu podizanja nivoa ekonomskog razvoja Srpske, ali i dobijanja izgubljenih nadležnosti, jer bi Srpska time sigurno mnogo efikasnije funkcionisala.

Nakon što su u prodavnicama poskupjele brojne namirnice, među kojima su ulje, piletina, krompir, kafa i druge, logično je bilo da dođe i do poskupljenja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

SPS je protiv najavljenih poskupljenja električne energije za pojedine privredne djelatnosti jer takav potez znači zatvaranja, preseljenja i smanjenje obima posla za privrednike, kao i otkaze za zaposlene.

Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u Srpskoj premašila je 2.000 KM, pa dva zaposlena člana jednog domaćinstva, da bi podmirili sve troškove koje ova korpa podrazumijeva, treba da zarađuju po 1.000 KM.

Mnogi penzioneri u Republici Srpskoj zbog niskih primanja jedva sastavljaju kraj s krajem, posebno u doba pandemije i raznih poskupljenja, dok, s druge strane, samo njih 183 može da se pohvali penzijom od 1.500 do 2.181 KM.

Slave i praznike koji nam predstoje mnogi građani Srpske će i ove godine obilježiti u najužem krugu porodice, što znači da će izostati velika slavlja koja sobom nose i prilično velike troškove.

SPS će podržati najavljena povećanja plata u javnom sektoru, ali isto tako smatramo da to ne predstavlja nikakvo rješenje i da se radi o kozmetičkim i marketinškim potezima koji ne rješavaju probleme radnika, poručio je lider SPS Goran Selak.

Svakodnevno poskupljene namirnica i goriva, nezaposlenost, korupcija, odlasci ljudi “trbuhom za kruhom”… Slika je BiH, koju politički lideri svakodnevno nastoje zamagliti krupnim političkim temama.

Visoka politika je ponovo u sjenku stavila stvarne probleme građana. Već mjesecima se govori o vraćanju nadležnosti Srpskoj, a ćuti o svakodnevnim poskupljenjima namirnica i goriva, nezaposlenosti i odlascima ljudi „trbuhom za kruhom“.

Vlasnici buregdžinica i ćevabdžinica na Baščaršiji skokom cijena namirnica bili su primorani poskupjeti cijene svojih proizvoda.