Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da su puzajuća poskupljenja konstanta, koja traje godinama, pa je na godišnjem nivou preživljavanje skuplje za 5,6 posto.
Mlijeko, slanina, topljeni sir i sir edamer, musaka, sataraš, svinjska krmenadla, svinjski vrat, pileće bijelo meso i pileći medaljoni, grašak sa junetinom, pastrmka, niti bilo kakva salata osim kupusa nikada nisu servirani učenicima i kadetima Srednje škole MUP-a u restoranu Centra za obuku u Zalužanima.
Cijena dizela i benzina na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj za svega nekoliko dana pala je sa 2,95 maraka na 2,75 maraka po litru, što predstavlja jedno od osjetnijih pojeftinjenja goriva u posljednje vrijeme.
Kriza na Bliskom istoku doveli je do velikih potresa i na našem tržištu.
Zahtijevamo pojačan nadzor nad kretanjem cijena i da se utvrde da li su sva poskupljenja bila ekonomski opravdana, kao i da li postoji osnov za korekciju cijena u skladu sa aktuelnim tržišnim kretanjima.
Zbog stabilizacije prilika na Bliskom istoku došlo je do pada cijena nafte na svjetskom, ali i domaćem tržištu.
Iako su cijene goriva na pumpama u Republici Srpskoj trenutno najniže od februara ove godine, građane ne očekuju niže cijene ostalih namirnica, kao ni niže cijene javnih usluga.
Mučnina, povraćanje, dijareja i grčevi u stomaku spadaju među najčešće zdravstvene tegobe sa kojima se susreću i djeca i odrasli.
Iako je smirivanje tenzija na Bliskom istoku donijelo dugo očekivani pad cijena naftnih derivata na domaćim pumpama, računica prevoznika i trgovaca ponovo će, po svemu sudeći, iznevjeriti očekivanja građana jer do lančanog pojeftinjenja osnovnih životnih namirnica u Srpskoj ni ovaj put neće doći.
Započnimo dan jednim prosječnim, radničkim doručkom. Burek i jogurt danas koštaju 5,30 KM. Ako bi čovjek svaki dan jeo samo taj jedan jedini obrok, mjesečno bi mu trebalo čak 164 KM i to isključivo za doručak.
Paradajz, sveprisutan u ishrani, od brze hrane do visoke kuhinje, preuzima novu ulogu: simbol rastućih troškova.
Globalna ekonomija već godinama više ne funkcioniše po pravilima stabilnih i predvidivih cijena koja su dominirala nakon finansijske krize 2008. godine, već u okruženju u kojem su inflacija, energetski šokovi i geopolitika postali stalna pozadina ekonomskog života poput cunamija.
Pred početak ljetne sezone najvažnije pitanje za građane Srbije, koji kolima kreću ka Grčkoj više nije samo kojim putem da idu, već i koliko će ih taj put zaista i koštati - od putarina i vinjeta, do goriva i trajekta.
Na osnovu zvaničnih izvještaja Republičkog zavoda za statistiku za mart 2025. i mart 2026. godine, donosimo vam pregled kretanja cijena koji jasno pokazuje šta je najviše poskupjelo u proteklih 12 mjeseci.
Na hrvatskim pijacama za sada još nema domaćih jagoda, ali se zato mogu kupiti uvozne iz Grčke, Njemačke i Italije.
Cijene osnovnih namirnica svakodnevno rastu, a voće i povrće već se uspoređuje s mesom, kao nova standardna mjera za inflaciju.
Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?
Cijene hrane u Srpskoj konstantno su u porastu, a unazad mjesec i po gorivo je poskupilo u više navrata.
Na jednoj od najpoznatijih sarajevskih pijaca, Markalama, zabilježen je drastičan skok cijena voća i povrća u odnosu na lani.
Još jedan globalni potres, još jedan udar na kućne budžete u Srpskoj.
