Nemar države za domaću proizvodnju hrane, odnosno višegodišnje ignorisanje prekomjernog uvoza, dovelo je do toga da su nam štale i obori opustjeli što je uništilo ne samo farmere, nego se lomi i preko leđa građana, suočenih s rekordnim cijenama stoke i sirovog mesa.
Prasići na stočnim pijacama opet su poskupjeli, a njihova cijena dostigla je rekord kada je riječ o Vaskršnjem postu, u kojem se ranije nije dešavalo da cijena stoke u Srpskoj raste.
Zbog nestašice smrznute svinjetine iz uvoza, te poskupljenja ovog mesa koje iz Evrope dolazi na naše tržište, građani Srpske uskoro će se suočiti i sa značajnijim poskupljenjima svih mesnih prerađevina.
Unazad godinu dana, u Srpskoj i BiH poskupjele su sve robe i usluge, a posebno su otišle cijene hrane, što građane najviše opterećuje i sekira.
Kako kriza steže, građani Srpske i BiH štede na svemu i svačemu, a lani je, u odnosu na prethodnu godinu, posebno pala potrošnja mesa koje je u ovom periodu drastično poskupilo.
Socijalni jaz između građana BiH, čini se, nikada nije bio veći, što je posebno došlo do izražaja u ovoj teškoj godini.
Prijedorska Ribarnica ove godine počela je da naplaćuje uslugu čišćenja i sječenja ribe po cijeni 0,50 KM po kilogramu, ali to nije smanjilo gužvu niti izazvalo negodovanje kod kupaca, izjavio je radnik Milan Marčetić.
Dok u ovoj godini nezapamćene krize velika većina građana Srpske i BiH bukvalno preživljava, jedan sloj i dalje živi kao u najbolja vremena, bez potrebe da se odriče bilo čega, ma kolika cijena toga bila.
U veoma kratkom periodu suočili smo se s katastrofalnom devastacijom domaćeg stočnog fonda, tako da je sve više štala i obora zabravljeno, bez naznake da će ikada biti otvoreni.
Za domaće farmere prošla i ova godina su, unazad deceniju, bile jedne od najtežih što je dovelo do toga da je u Srpskoj drastično smanjen broj stoke, prije svega svinja, a u padu je i proizvodnja tovne junadi.
S obzirom na to da su cijene mesa više nego lani, u pojedinim mesnicama u Srpskoj kažu da građani zbog toga kupuju manje količine nego ranije, dok, s druge strane, ima i onih koji u strahu od novih poskupljenja prave zalihe i pune svoje zamrzivače.
Cijene svinjskog mesa, odnosno prasića i tovljenih svinja, prema najavama domaćih proizvođača, u narednom periodu na našem tržištu biće značajno više.
U ovom naselju stanuje dosta penzionera. Unazad godinu dana oni bukvalno kupuju hljeb i mlijeko. Kad dobiju penziju, uzmu još slatkiš za unuke.
U mesnici jednog objekta trgovačkog lanca u samom centru Banjaluke više se ne može kupiti svježa teletina, junetina i svinjetina.
Zbog drastičnog poskupljenja stočne hrane, te činjenice da je potražnja daleko veća od ponude, u Srpskoj je i dalje na snazi poskupljenje mesa, u prvom redu svinjetine.
Iako je u Srpskoj u proteklom periodu došlo do stagnacije cijena osnovnih životnih namirnica, dok su neke i blago pojeftinile, podmirenje troška hrane za većinu porodica i dalje predstavlja veliko opterećenje.
Neki dan sam bila u Srbiji i na polici pronašla šećer koji, pretvoreno u marke, košta 1,27 KM.
Građani Srpske suočavaju se sa nikad višim cijenama mesa, bez naznake da bi u skorije vrijeme moglo da dođe do njihovog pada.
Građani Srpske ne pamte više cijene mesa i ostalih životnih namirnica, a kilogram telećeg buta u Srpskoj odnedavno košta i do 31, dok se plećka prodaje po 28 KM. Junetina sa kostima ide i do 22 marke, a pileći file do 14, dok vreća brašna košta 33, hljeb i preko dvije KM po vekni.
Za sedam mjeseci ove godine u BiH je uvezeno meso vrijedno više od 262,5 miliona KM, dok je izvoz u istom periodu jedva premašio 30,2 miliona KM, što je prema riječima proizvođača domaću proizvodnju dovelo na ivicu propasti.