
Kad je ministar govorio istinu?
Živo me interesuje da li ministar Savo Minić ima neku arhivu gdje odlaže sve svoje izjave iz proteklih godina.

Živo me interesuje da li ministar Savo Minić ima neku arhivu gdje odlaže sve svoje izjave iz proteklih godina.

Više od 20 godina vladajuće stranke u Srpskoj koristile su "Šume RS" kao partijsku kasu bez ograničenja limita. A kad je voda došla do grla, najavili su da će okrenuti novi list i stati u kraj korupciji i "šumskoj bandi" koja pljačka narodno bogatstvo.

"Šume Republike Srpske" gazduju najvećim prirodnim bogatstvom u RS, šumama na površini od skoro milion hektara. Ipa, ovo javno preduzeće je hronični gubitaš.

Zbog najnovije afere, koja ovih dana potresa "Šume Republike Srpske", ponovo je u fokusu stara priča o enormnom višku zaposlenih u ovom javnom preduzeću.

Javna preduzeća u Republici Srpskoj – nekada privredni giganti, a danas najveći privredni gubitaši. Iako se njihova reorganizacija najavljuje godinama, za sada je sve ostalo samo mrtvo slovo na papiru.

Postoje jasne indicije da se u “Šumama Republike Srpske” stvorila organizovana banda koja pljačka narodno bogatstvo šuma, sprovodeći nezakonite radnje, otuđujući javnu imovinu i time dovode u pitanje izvršavanje zakonske funkcije “Šuma RS ”.

„Šume Srpske“ završile su prvo polugodište 2024. u minusu od skoro tri miliona KM. Čak polovina šumskih gazdinstava, odnosno njih 16, imalo je negativan finansijski rezultat, a najveći gubitaši su „Vučevica“, „Banjaluka“ i „Gradiška“.

Vijest da je po nalogu tužilaštva iz Istočnog Sarajeva uhapšeno pet bivših i sadašnjih direktora u Šumama Republike Srpske, koji su i funkcioneri iz redova vladajuće koalicije, konkretno SP i SNSD, odjeknula je kao bomba ne samo u Srpskoj i BiH, već i regionu.

SNSD Milorada Dodika se, izgleda, vraća svojim ljevičarskim korijenima. Po ugledu na partizane, oni su odlučili da, pogotovo u planinskim opštinama, na vlast jurišaju - iz šume: doduše ne puškama, nego uz pomoć drugih alata.

Šumsko gazdinstvo "Vučevica" iz Čajniča, javnosti od ranije poznato po aferama, najveći je gubitaš među 32 organizacione jedinice "Šuma RS" i prvu polovinu godine je završilo u minusu od oko milion maraka, saznaje Srpskainfo.

Prema finansijskim izvještajima, “Željeznice Republike Srpske” su prvi kvartal 2024. završile u minusu od 5,5 miliona KM, dok je u istom periodu minus u “Šumama RS” bio 3 miliona KM. Ipak, situacija u ova dva hronična gubitaša se razlikuje.

Neke od najvećih privatnih firmi političara u Republici Srpskoj zaradile su lani skoro osam miliona KM, a među njima svakako prednjači preduzeće „N-trade“ u vlasništvu narodnog poslanika, Predraga Nešića, koje je bilo u plusu 2.4 miliona KM.

Imaju svoju šumu, a ne smiju usjeći ni grančicu, a kamoli spremiti ogrev za zimu! U ovakvoj su situaciji, ni krivi ni dužni, vlasnici privatnih šuma na području opštine Stanari.

Umjesto da donosi lijepe prihode, željeznica u Srpskoj guta milione maraka, a pruge zarastaju u korov.

Često se može čuti i pročitati da "Šume Republike Srpske" gazduju najvećim prirodnim blagom u RS, a uprkos tome ovo Javno preduzeće je hronični gubitaš. Prošle godine su nekako skrpili pozitivnu nulu, ali sad su opet u problemima.

Oko 100 miliona KM iz kredita Svjetske banke, koji će građani Srpske vraćati do 2051. godine, potrošeno je za restrukturiranje “Željeznica RS”, ali je taj novac otišao za peglanje starih dugova i za otpremnine prekobrojnim radnicima.

Plate kasne, iako 70 odsto zaposlenih radi za minimalac, štrajk je najavljen, pa odložen, rukovodioci radnicima otvoreno govore da para nema. Takva je situacija u "Šumama RS".

Prije samo pola godine Šumsko Gazdinstvo Banjaluka je bilo ubjedljivo najveći gubitaš u inače gubitaškom Javnom preduzeću "Šume RS" i bilo je u minisu skoro milion maraka, a onda se desio preokret.

Nakon više od jednog sata pauze, nastavljena je sjednica Skupštine Grada Banjaluka.

Umjesto da budu ključni izvor prihoda i da dio svoje dobiti usmjeravaju na budžet, 233 javna preduzeća u Srpskoj sa oko 27 hiljada zaposlenih, koliko ih je zvanično bilo u prošloj godini, postali su glavni potrošači budžetskih sredstava.