U želji da sve uradimo kako treba, vrlo često pretjerujemo i povinujemo se nekim narodnim „pravilima“ koja su zapravo potpuno pogrešna, tvrdi crkva.
Sezona krsnih slava polako se zahuktava, a domaćini za pripremu slavske trpeze, bilo posne ili mrsne, zbog poskupljenja hrane u prosjeku će morati izdvojiti i do 2.000 KM.
Srpska pravoslavna crkva danas se molitveno sjeća Prenosa moštiju Svetog velikomučenika Georgija. Ovaj praznik, poznatiji kao Đurđic, mnoge pravoslavne porodice obilježavaju kao svoju krsnu slavu.
Mnogi su sastojci koji imaju simboliku sastavni dio u pripremi slavskog kolača, ali jedan specifičan sastojak se uvijek posebno ističe u narodnoj tradiciji.
U jeku smo sezone slava, prastarog narodnog običaja proslave zaštitnika doma i ognjišta.
Slavski period je stigao i vrijeme je da se sa familijom, prijateljima i kumovima okupimo oko slavske svijeće i trpeze.
Nijedno obilježavanje slave ne može da se zamisli bez slavskog kolača.
Sa prvim hladnim danima jeseni započinje i vrijeme slava.
Slavska svijeća treba da nas podsjeća kako trebamo da prosvjetlimo naš um svjetlošću Hristove istine, da našu dušu zagrijemo ljubavlju božanskom i da naš život oslobodimo od prirodnog i grijehovnog mraka.
U današnje vrijeme, obilježavanje krsne slave u restoranima postalo je uobičajen prizor. Iako su slavski običaji decenijama bili vezani za intimnija okupljanjima u porodičnim domovima, danas se slavski kolač, ikona i svijeća sve češće mogu videti u kafanama.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas 27. oktobra proslavljaju veliki praznik Svetu Petku zaštitnicu žena, djece, starih i bolesnih.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra obilježavaju Svetu Petku, praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi.
Pravoslavni vjernici sutra obilježavaju praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatoj kao Sveta Petka.
Sveta Petka, koju Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju u nedjelju 27. oktobra, krsna je slava mnogih porodica, a najsvečaniji dan u godini svakog pravoslavnog hrišćanina ne može se zamisliti bez obilježja kao što su svijeća, kolač i slavsko žito.
Postoje vjerska pravila koja ukazuju na to kako se treba ponašati sa slavskom svijećom tokom svečanosti, ali i nakon nje, kao i mnogobrojna narodna vjerovanja.
Svake godine domaćice se trude da naprave što bolje slavske kolače, odnosno pogače.
Sezona slava zvanično je otvorena 12. oktobra, kada su srpski vjernici proslavljali Miholjdan. Narednih dana očekuje nas još slava, zbog čega je izvršena provjera koliko ove godine košta slavska trpeza.
Običaj slavljenja slave jedan je od najljepših u srpskom narodu.
Porodice obilježavaju slavu onako kako crkva nalaže, trude se da ispune sve običaje i proslave je onako kako dolikuje, ali postoje neke situacije u kojima dolazi do zabune kako da se postave.
Kako se Miholjdanom 12. oktobra i zvanično otvorila sezona slava, vrijeme je da se podsjetimo značenja ovog običaja i kako bi trebalo da se obilježava.