Zvanična potrošnja građana u Republici Srpskoj ove godine povećana je za oko 216 miliona konvertibilnih maraka u odnosu na prošlu godinu.
Dijaspora je poslala u Bosnu i Hercegovinu 2,5 milijardi KM (oko 1,28 milijardi evra) 2020. godine, što je za skoro pola milijarde KM (255,6 miliona evra) manje nego godinu ranije i najmanji iznos koji je stigao u posljednje četiri godine.
Srpska je prošle godine zabilježila ubjedljivo najgori prirodni priraštaj u protekle skoro dvije decenije, što znači da smo se od 2002, lani suočili sa najmanje rođenih, a najviše umrlih.
Vlada Srpke zadužila se na Londonskoj berzi za 300 miliona evra, bez ikakve najave i to uz visoku kamatu od čak 4,75 odsto.
Srpska je u finansijskoj dubiozi i novih 590 miliona KM zaduženja je krajnje neodgovoran potez, ocjenjuje stručna javnost, a glavno pitanje sada jeste da li će ovaj novac otići u oporavak ekonomije ili potrošnju.
I sami su više puta izjavljivali da moraju balansirati između epidemiološke situacije i očuvanja ekonomije u Srpskoj, ali svima je očigledno da u donesenim mjerama nešto ne štima.
Na jednog građanina Srpske koji prima penziju ide tek 1,16 onih koji su zaposleni, a optimalno bi bilo da taj odnos bude 1:3, što ni u daljoj budućnosti nećemo moći dostići, tvrde stručnjaci.
Kako je došlo do toga da gradsko preduzeće koje ima ekskluzivni prostor u Boriku, jedini Olimpijski bazen u okruženju, restorane i kafiće, nagomila dugove koji zahtijevaju novu strukturu i spasavanje od propasti i da jedan njegov dio sada izgleda kao nakon apokalipse.
Banjaluka će u 2021. godinu ući bez usvojenog budžeta i sve potrebe će se morati finansirati preko odluke o privremenom finansiranju.
Tokom epidemije korona virusa građani Bosne i Hercegovine, zbog neizvjesnosti i pada platežne moći, odriču se mnogo čega, a posebno su, do nekih boljih vremena, zakočili s promjenom automobila.
Od pojave korona virusa na našim prostorima, građani Bosne i Hercegovine dobrano su povukli ručnu kad je riječ o zaduživanju kod komercijalnih banaka.
Javni prihodi RS po osnovu poreza i doprinosa već nekoliko godina rastu za oko tri odsto godišnje, a posebno je to izraženo u posljednje dvije godine, podaci su Poreske uprave RS.
Osim što su funkcioneri u BiH među najdugovječnijim u Evropi, prosjek godina zaposlenih u javnim institucijama dodatno povećava sve češće zapošljavanje penzionera na funkcije savjetnika, zamjenika ili njihovo kandidovanje za članove parlamenata.
Depolitizacija i povećanje efikasnosti javnih preduzeća jedna je od ključnih reformi koje su vlasti u cijeloj BiH obećale da će provesti u naredne tri godine, ali i ona koju će najteže ostvariti.
Na području grada krajem prošle godine bilo je zaposleno 71.809 radnika, dok je broj penzionera iznosio 40.143.
Stanovništvo Bosne i Hercegovine, te Sjeverne Makedonije, najmanje je putovalo po zemljama regiona u proteklih godinu dana, dok stanovnici Srbije putuju najviše, pokazuju najnovija istraživanja o migracijama u regionu.
Sva pravna lica u Republici Srpskoj imaju zakonsku obavezu da plaćaju nekoliko naknada kao parafiskalne namete, ali u Vladi nemaju nikakvu obavezu da te milione ulažu namjenski.
Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj već sedam mjeseci zaredom je u padu, a samo u maju ove godine evidentiran je minus od čak 18,2 odsto u odnosu na peti mjesec prošle godine.
Cilj gradske vlasti je da se za deset odsto smanji stopa nezaposlenosti u Banjaluci za deceniju, ali takva brojka, ocjenjuju stručnjaci, neće nam baš mnogo pomoći da se ekonomski uzdignemo.
Prema istraživanju Biznis insajdera, stopa nezaposlenosti u Bosni i Hercegovinin iznosi 43,3 odsto, dok je inflacija tržišta 3,8 odsto. To su podaci koji su BiH svrstali među “najjadnije” zemlje svijeta.
