Najnoviji podaci pokazuju da prosječna neto plata u Republici Srpskoj raste, ali mogu li taj rast građani osjetiti u svakodnevnom životu?
Kašalj i kihanje neizbježni su u ovo doba godine. Bilo da ste na poslu, na putu do posla ili se odmarate kod kuće, teško ih je izbjeći.
Iako je ovog ljeta cijena kupina bile zadovoljavajuća, prinosi su zbog vremenskih neprilika bili znatno manji.
Bojana Topalović iz Srbije već petu sezonu radi na hrvatskoj obali, a ovog ljeta je provela sezonu u Malom Lošinju. Svoje iskustvo često dijeli na TikToku, uključujući i podatke o mjesečnim troškovima za hranu i piće.
Najnoviji podaci Zavoda za zapošljavanje pokazuju da diplome inženjera poljoprivrede, politikologa, ekologa, čak i fizioterapeuta često završe u fioci, a njihovi vlasnici na birou za zapošljavanje.
Sezona berbe malina je završena, ali posla u voćnjacima za sezonske radnike još uvijek ima. U Zapadnoj Srbiji u toku je berba kupine, a iako je prinos dobar, otkupna cijena pala je na 150 dinara, što je razočaralo proizvođače.
Brutalni šumski požar u Sejitgaziju, ruralnom okrugu u blizini Eskisehira u zapadnoj Turskoj, u srijedu je usmrtio 10 šumskih radnika koji su se hrabro borili da obuzdaju požar.
Da li je ljetna sezona prošla po planu ili je, žargonski, 'pukla', komentariše se svakog ljeta za sve popularne turističke destinacije.
Zbog nedostatka domaće radne snage, Hrvatska u posljednje vrijeme bilježi sve veći broj stranih radnika, a po broju izdatih radnih dozvola u prvih šest mjeseci ove godine najbrojniji su oni iz Nepala, te odmah iza njih radnici iz BiH.
Sezonski poslovi često su prilika za dodatnu zaradu, ali i za sticanje novih iskustava.
Znatno veća plata za isti posao, ali i nezadovoljstvo ekonomskom i političkom situacijom u Bosni i Hercegovini, glavni su motivi mladima koji odlaze na sezonski rad izvan zemlje.
U jeku priprema za novu turističku sezonu, radnička svakodnevica u hrvatskom turizmu pokazuje svoje najmračnije lice.
Već godinama unazad Hrvatska se suočava s hroničnim nedostatkom radne snage, naročito u turizmu i ugostiteljstvu. Poslodavci sve češće zapošljavaju strane radnike, a sve ređe se može čuti hrvatski jezik među sezoncima na Jadranu.
Hrvatski turizam, koji godinama zavisi od jeftine i vrijedne radne snage iz Srbije, BiH i drugih zemalja regiona, ovog ljeta bi mogao doživjeti najveći udarac još od pandemije. Razlog? Novi Zakon o strancima i znatno stroža pravila za izdavanje radnih dozvola.
Ugostiteljski objekti u Srpskoj u velikim su problemima zbog manjka radne snage, a taj problem je posebno izražen ljeti, jer konobari mahom odlaze na Jadransko primorje, pa zbog toga i ne čudi da je usluga u većini lokala lošija, te da gosti duže čekaju na narudžbu.
Tokom svake ljetne turističke sezone oko 10.000 radnika iz Srbije nađe posao na primorju u Hrvatskoj, pokazuju nezvanične procjene.
Prosječna plata u Srpskoj ne pokriva osnovne životne troškove. Istovremeno, sezonski radnici u turizmu u Hrvatskoj zarađuju mjesečno dosta više od radnika u Srpskoj, čak i onih koji imaju diplomu fakulteta.
Edin Salispahić iz Sarajeva uskoro ide u Hrvatsku na sezonski rad, i to prvi put.
Lov na sezonske radnike privodi se kraju – mame ih smještajem, hranom, visokim platama, ali i benefitima po završetku sezone. Dok su brojni radnici iz Trebinja spremni za rad na Jadranu, sve ih više bira Dubrovnik, koji izdašnim ponudama i visokim platama privlači radnu snagu iz cijelog regiona.
Lov na sezonske radnike je pri kraju, mami se obezbijeđenim smještajem, hranom i velikim platama, ali i benefitima po završetku sezone na Jadranu.
