Mala Gospojina obilježava se 21. septembra i u crkvenom kalendaru obilježava se crvenim slovom.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Rođenje Presvete Bogorodice, praznik u narodu poznatiji kao Mala Gospojina. Ovaj veliki praznik obilježen je brojnim narodnim običajima, vjerovanjima i tradicijom koja se vijekovima prenosi s koljena na koljeno.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave 21. septembra praznik rođenja Bogorodice, Malu Gospojinu. Brojni običaji prate današnji veliki praznik, a među njima je i onaj koji se odnosi na vjenčanja i veridbe.
Danas, 21. septembra, Srpska pravoslavna crkva i vernici obilježavaju Malu Gospojinu, praznik Rođenja Presvete Bogorodice, za koji se u srpskom narodu vezuju brojni običaji i vjerovanja. Jedno od njih posebno je zanimljivo u ovo doba godine – kaže se da vrijeme na Malu Gospojinu može da nagovesti kakva će biti jesen i zima.
Mala Gospojina, odnosno Rođenje Presvete Bogorodice, jedan je od velikih praznika Srpske pravoslavne crkve i praznuje se 21. septembra. Ovim praznikom obilježava se rođenje Presvete Bogorodice, majke Isusa Hrista.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici sutra, 21. septembra, proslavljaju Malu Gospojinu - praznik Rođenja Presvete Bogorodice, jedan od najvećih i najradosnijih hrišćanskih praznika.
Sjedite na kauču, gledate televiziju, a onda krajičkom oka primjetite nešto što se pomijera po plafonu.
Pravoslavni vjernici 19. septembra obilježavaju Čudo Svetog arhangela Mihaila u Honi, praznik u narodu poznat kao Mihailovo čudo.
U petak, 18. septembra, Srpska pravoslavna crkva i vjernici obilježavaju uspomenu na Svetog proroka Zahariju i Pravednu Jelisavetu.
So je danas jedna od najobičnijih namirnica u kuhinji, ali vijekovima joj je pripisivano mnogo veće značenje.
Vještačko cvijeće odavno ne izgleda kao plastična dekoracija koju je moguće prepoznati sa drugog kraja sobe.
Boja žumanceta vam ne govori ono što mislite da govori. Jedna razlika u hrani kokoške mijenja sve, a odgovor je u tekstu.
Boja žumanceta vam ne govori ono što mislite da govori.
Neko pomene da mu već dugo sve ide dobro i gotovo instinktivno pokuca u drvo. Na rođendan ugasimo svjećice i zamislimo želju. Kada prospemo so, neki će je bez razmišljanja baciti preko lijevog ramena, dok će potkovicu i danas mnogi okačiti kao simbol sreće.
Po feng šuiju, novčanik nije samo mjesto za pare i kartice.
Naš narod od davnina vjeruje da dani u nedjelji nisu isti. Ima sretnih i nesrećnih, „dobrih“ i „loših“, onih kada treba izbjegavati određene poslove i onih kada ne valja podići ništa „teže od kašike“.
Svakodnevno se na društvenim mrežama pojavljuju desetine novih savjeta koji obećavaju da će nam olakšati svakodnevicu, a jedan od najpopularnijih trenutno jeste ubacivanje loptica od aluminijumske folije u bubanj veš mašine.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju praznik Svetog mučenika Mamanta, svetitelja koji je još od davnina poštovan zbog svoje nepokolebljive vjere i iscjeliteljskih moći.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici sutra obilježavaju dan posvećen Svetom mučeniku Mamantu, svetitelju iz 3. vijeka koji se u narodnoj tradiciji smatra velikim zaštitnikom doma, pastira i svih životinja.
Prema starim narodnim vjerovanjima, poklon može da nosi simboliku, ali i energiju osobe koja ga daje. Posebno se sumnjalo u predmete koje poklanjaju ljudi za koje se vjeruje da su ljubomorni, zlonamjerni ili da vam ne žele dobro.
