Od ukupne količine hrane koju građani BiH godišnje pojedu, tek petina otpada na domaće proizvode, dok se ostatak odnosi na prehrambene namirnice iz uvoza.
Tokom posljednje decenije vrijeme je pokazalo sve svoje strane, pa su poljoprivrednici u Srpskoj trpili ogromnu štetu zbog poplava, suša i grada. Uprkos velikim štetama, malo poljoprivrednika osigurava usjeve.
Tri decenije Božana Kreča, domaćica iz Nove Topole uspješno nišani u gradonosne oblake i ispaljuje rakete. Prethodno se ovim poslom bavio njen otac Stevo ali kada je obolio, kada više nije mogao raditi ovaj posao, Božana je hrabro i odgovorno preuzela obaveze protivgradnog strijelca.
Na semberskim oranicama ovog proljeća je planirano da bude zasijano 32.585 hektara, od čega najviše kukuruzom i to oko 26.365 hektara.
U Republici Srpskoj počela je isporuka regresiranog goriva, koje poljoprivrednici mogu preuzeti na 40 bezinski pumpi, i to po cijeni za 60 pfeniga nižoj od maloprodajne.
Ne smijemo svu priču o poljoprivredi da počinjemo i završavamo s podsticajima kao što se dešava u razgovoru s predstavnicima poljoprivrednih udruženja. Proizvođači moraju da se okrenu novim tehnologijama, edukaciji, te unapređenju svoje proizvodnje kako bi bili konkurentni na tržištu, kaže u intervjuu za Srpskainfo ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić.
Zaposleni u semberskom mlinsko-pekarskom gigantu „Žitopromet” još su suočeni sa neizvjesnošću, jer su poslani na čekanje i duguje im se šest plata.
Za regres po hektaru sjetvene površine strnih žita u Srpskoj će u ovoj godini biti izdvojena 3 miliona maraka, dok će poljoprivrednici po osnovu premije za proizvedenu i prodatu merkantilnu pšenicu dobiti dodatna 4 miliona KM.
Semberski ratari nezadovoljni su Nacrtom pravilnika o podsticajima u poljoprivredi. Podsjećaju da u ovom nacrtu nije uvrštena prošlogodišnja mjera od 5 feninga podsticaja po kilogramu predate pšenice, te traže od resornog ministarstva da podsticaj za proizvodnju pšenice bude 400 KM, umjesto dosadašnjih 200 KM po hektaru.
Iako po društvenim mrežama danima kruže informacije da je MUP Republike Srpske nabavio dva nova presretača koji već kažnjavaju vozače na putevima, te informacija nije tačna.
Ergela „Vučijak“ iz Prnjavora biće ugašena, devet godina nakon što je njenu imovinu kupila Vlada Republike Srpske i osnovala Јavnu ustanovu, odnosno novu Ergelu „Vučijak“.
Sjetva uljane repice u Semberiji je završena gdje je ove godine posijano više od 600 hektara oranica.
Bezbjednost saobraćaja u Trebinju je pogoršana, a građani najviše primjedbi imaju na vozače motora, koji danima jure trebinjskim ulicama i prolaze nekažnjeno.
Dok svake godine uvezemo količine povrća i žitarica čija se vrigednost mjeri stotinama miliona KM, u BiH je u korov zaraslo više od milion hektara poljoprivrednog zemljišta.
Iz godine u godinu povećava se broj poljoprivrednih proizvođača, koji osiguravaju svoje usjeve.
Siguran otkup i dobra cijena od 60 do 80 pfeniga po kilogramu su osnovni razlozi za sve veće interesovanja ratara za proizvodnju uljane repice, koja se intenzivno širi u Republici Srpskoj.
Sistem Protivgradne preventive Republike Srpske koji pokriva široko područje od Une do Drine je u funkciji jer je nedavno počela nova sezona, kaže Tihomir Dejanović, direktor ovog javnog preduzeća.
U topolskom kraju u punom jeku je proljetna sjetva kojoj pogoduju optimalne temperature vazduha i zemljišta, dok se u selima pored Save voda, nakon poplava, još nije povukla iz njiva.
Sjetva u Srpskoj počela je nešto kasnije zbog kišnog proljeća, a trebalo bi da bude zasijano 160 hiljada hektara oranica od čega 125 hiljada pod kukuruzom.
Dugi kišni period odgodio je proljetnu sjetvu na području Ljubinja za skoro mjesec dana, a ratari će umjesto početkom marta, u njive ući tek narednih dana.
