Usjevi pšenice na ravnicama širom Srpske su u veoma dobrom stanju što budi nadu domaćih proizvođača da će prinosi i kvalitet, koji su lani podbacili, biti na visokom nivou, a da li će biti tako uvjeriće se već kroz mjesec kada bi trebalo da padnu prvi otkosi hljebnog žita.
Iako bi cijene pšenice na međunarodnom tržištu mogle odletjeti u nebo zbog namjera Evropske unije da uvede carinu na uvoz žitarica iz Rusije i Bjelorusije, domaći mlinari tvrde da se to neće odraziti na ovdašnje područje, jer Srbija, odakle se mahom snabdijevaju, ima ogromne zalihe, a velike nade polažu i u ovogodišnju žetvu.
Uskoro će se na putevima BiH postaviti 9 novih radara, zbog čega se vozačima savjetuje dodatni oprez.
Vozači u Republici Srpskoj, nažalost, nastavili su sa praksom nepoštovanja saobraćajnih propisa, o čemu svjedoče podaci MUP RS koji kažu da je u devet mjeseci ove godine izdato 123.239 prekršajnih naloga zbog prekoračenja brzine.
Kantonalni sud u Sarajevu je za naredna dva mjeseca produžio pritvor Samiru Novaliji, koji je u Starom Gradu ubio zlatara Esada Šataru (76). Novalija se nalazi u pritvoru u KPZ Zenica.
Pritisnuti slabim prinosima, niskom cijenom proizvoda i višegodišnjim gubicima, ratari u Srpskoj jesenju sjetvu dočekuju u neizvjesnosti zbog kojih ne znaju ni šta će sijati ni na kolikoj brazdi, jer ponukani lošim iskustvima čini im se da nijedna kultura ne donosi zaradu.
Duplo više ljudi poginulo je u saobraćajnim nezgodama u drugom tromjesečju ove godine u Srpskoj u odnosu na isti period prošle godine.
Poljoprivrednici iz Lijevče polja, žitnice Republike Srpske, nezadovoljni su otkupnom cijenom pšenice koja iznosi od 0,28 do 0,30 KM po kilogramu, što je duplo jeftinije nego prošle godine!
Banjalučani se ove godine nisu nisu osladili čuvenim slatinskim jagodama. Nema više umjereno toplih proljeća. Kiše i hladnoća uništile su skoro cijeli rod jagoda, a mnogi jagodari su odustali od voća koje gaje generacijama. Slatinske jagode su jedna od prvih žrtava klimatskih promjena u našim krajevima. A biće ih još.
Prvi otkosi nakon početka žetve pšenice u Srpskoj pokazuju da je ovogodišnji kvalitet izuzetno loš, kao i prinosi, a domaće ratare i ove sezone dodatno muči neizvjesnost zbog otkupne cijene koja, kako tvrde, neće biti poznata dok hljebno žito ne bude u silosima.
Sjetva kukuruza, pšenice, ječma, zobi i drugih ratarskih vrsta, skuplja je za trećinu, u poređenju sa prošlom godinom. To tvrde poljoprivrednici u Lijevče polju, gdje je ove sedmice počela žetva ječma.
Policija u Srpskoj za pet mjeseci ove godine ispisala je oko 20 odsto manje kazni zbog prekoračenja brzine vozila u odnosu na isti period lani, a razlog pozitivne statistike je, tvrde stručnjaci, masovno postavljanje radara na putevima, kao i presretači koji su natjerali vozače da uspore.
Kako se proljetna sjetva bliži, tako ratari kalkulišu šta će i koliko čega posijati, te kako obezbijediti novac za repromaterijal, s obzirom da je on tek neznatno jeftiniji nego lane, kada je njegova cijena dostigla maksimum.
Vršilac dužnosti koji se imenuje ne može biti protivzakonito imenovan, zato se imenuje kao vršilac dužnosti. Nisam znao da me u Hercegovini nazivate Titom.
Nakon ovogodišnje žetve, u ambarima u Srpskoj ostala je pozamašna količina pšenice, koju domaći ratari nisu uspjeli da prodaju i koja će, po svemu sudeći, završiti kao stočna hrana.
Iako su sa parama uvijek nekako na knap, pa gotovo svake godine kalkulišu koliko će zasijati žitarica, domaći ratari poručuju da im, zbog previsokih cijena sjemena, đubriva i goriva, nijedna sjetva do sada nije pala tako teško kao ova.
Domaći ratari su u ovogodišnju sjetvu žitarica, koja je bila najskuplja do sada, uložili sve što su imali, pritom se i zaduživši, a u žetvi zbrajaju gubitke od kojih se, poručuju, neće lako oporaviti.
Još od proljeća, kada je krenula rusko-ukrajinska kriza, koja je sa sobom donijela nezapamćena poskupljenja, mnoge porodice u Srpskoj su pod ogromnim finansijskim pritiskom, dok će predstojeće jesen i zima, po svemu sudeći, biti najteže do sada.
Na većini parcela u Lijevče polju i Potkozarju, najvećoj žitnici Republike Srpske poslije Semberije, žetva pšenice se privodi kraju. Prinosi su između četiri i šest tona po hektaru, mada je na pojedinim parcelama to i znatno više.