Splitski aerodrom Sveti Jeronim od je pod hakerskim napadom koji je srušio web stranicu aerodroma, prizemljio letove i prisilio radnike na ručnu prijavu putnika kako bi se ponovno uspostavili letovi.
Više od 100 porodica, koje su vlasnici stanova u Sjevernoj Mitrovici, dobile su od Kosovske agencije za verifikaciju i upoređivanje imovine zahtjev da napuste svoje domove, da bi, kako se navodi, bili vraćeni pravim vlasnicima.
Grčka je uvela dobrovoljnu šestodnevnu radnu sedmicu u odabranim industrijama da bi podstakla ekonomski rast i povećala produktivnost.
Turski državljanin poginuo je u Čanju, a Tivćanin D. P. (60) na gradilištu golf terena u Luštici tokom jakog nevremena koje je juče u prepodnevnim časovima zahvatilo Crnu Goru.
Nekadašnji kapiten fudbalske reprezentacije Srbije Nemanja Vidić potvrdio je da napušta srpski fudbal i poziciju u Skupštini FSS!
Zbog nedostatka radne snage na domaćem tržištu, pogotovo u vrijeme ljetne sezone, u Hrvatskoj je sve veći broj stranih radnika. Ove godine najbrojniji su oni iz Bosne i Hercegovine i Nepala.
Ugostitelji iz Srpske u ljetnjim mjesecima imaju izražen problem sa manjkom konobara, jer veliki dio ovih radnika odlazi na privremeni rad u Hrvatsku i Crnu Goru, pa su tako prinuđeni da, nudeći veću platu, "kradu" jedni drugima radnike.
Cijene stanova u Srpskoj na visokom su nivou, a kako kažu naši sagovornici, razlog za to je velika potražnja, a u posljednje vrijeme najviše nekretnine kupuju ljudi iz dijaspore.
Kako se turistička sezona zahuktava, zaposlenost i potražnja za radnicima se obično povećavaju. Broj osiguranika u Hrvatskom zavodu za penziono osiguranje (HZMO) iznosi rekordnih 1,72 miliona, a na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) trenutno je oglašeno više od 21 hiljade slobodnih radnih mjesta.
"Ponedeljak je nova nedjelja", piše hrvatski list o splitskim restoranima koji su izgleda uveli novu praksu poslovanja: prvi dan u nedelji proglašavaju "fajront", zatvaraju restorane i svojim zaposlenima daju kolektivni slobodan dan.
Od subote, juna na snagu je stupila treća faza njemačkog zakona čiji je cilj privlačenje strane stručne radne snage koja donosi brojne pogodnosti i za građane zapadnog Balkana. Prije svega dvostruko veću kvotu radnika koji će se moći lakše zaposliti u Njemačkoj.
Rapidan pad broja osnovaca, kojih je u školskim klupama širom Srpske za 6.277 manje u posljednjih pola decenije, već neko vrijeme rasplamsava strah kod prosvjetara zbog mogućeg gubitka posla i norme, što u skorijoj budućnosti i nije tako izvjesno budući da je i za katedrom sve manje nastavnika usljed penzionisanja, ali i svojevoljnog napuštanja profesije i odlaska iz zemlje.
Hiljade građevinskih obrta pokrenuto je u jeku krize, a, nažalost, sve muči jednak problem, a to je nedostatak radnika.
Zastrašujući signali iz najvažnijih njemačkih industrija. Prošle godine je zatvoreno 176.000 preduzeća – jedno na svaka tri minuta.
Putnički avion koji je prevozio 163 putnika i devet članova posade prilikom polijetanja odvojio se od tla samo tri metra prije kraja piste.
“Aerodromi Republike Srpske” prošlu godinu završili su sa gubitkom od 1,74 miliona maraka, što je tri puta više u odnosu na 2022, kada je minus na računu tog javnog preduzeća iznosio pola miliona KM.
Dok veliki broj radnika iz Republike Srpske odlazi u inostranstvo da radi, u Srpskoj je za prvih pet mjeseci ove godine dozvolu za rad dobilo 929 stranaca, među kojima, osim državljana Srbije i Nepala, ima radnika iz Indije, Turske, Kine, Bangladeša, Ruske Federacije.
U Njemačkoj su danas stupila na snagu nova pravila u vezi sa vizama za kvalifikovane radnike iz zemalja izvan Evropske unije, koja omogućavaju ulazak u tu zemlju i traženje posla do godinu dana, uz uslov da su ispunjeni određeni kriterijumi.
Problem sa manjkom vaspitača u vrtićima u Srpskoj iz godine u godinu je sve izraženiji, tako da ove ustanove sve teže pronalaze adekvatan kadar koji bi radio sa mališanima.
Situacija na domaćem tržištu rada sve se više usložnjava, pa tako s jedne strane industrija zbog pada izvoza i manjka posla kuburi sa viškom zaposlenih koje je primorana čuvati očekujući bolja vremena, dok sektori ugostiteljstva, transporta i trgovine očajnički traže kadar, usljed čega sve češće dolazi do preotimanja radnika obećanjima za koja nisu sigurni da ih mogu ispoštovati.