Lideri partija koje čine vlast na nivou BiH, Trojka, SNSD i HDZ, danas bi trebalo da razgovaraju u Banjaluci, a domaćin sastanka je Milorad Dodik.
Održana sjednica Doma naroda BiH pokazala je da se omjer snaga na nivou BiH promijenio, jer je ranije bilo nemoguće zamisliti da se donese neka odluka bez SNSD i HDZ BiH.
Kada se sastanu lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH, to se naziva napretkom. Dogovor, malo ko očekuje, pa ako ga bude, dobro je, a ako ne – biće (možda). Tako prođe i posljednji sastanak, održan nakon višemjesečne pauze, a u narednim danima, kako najaviše, očekuje nas još jedan. Da li će se, napokon, pomjeriti sa mrtve tačke?
Danas je u Sarajevu održan sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU i BiH. Koliko sam čuo od svih sudionika iz evropskih i domaćih političkih struktura, posebno onih vladajućih, ključni spoljnopolitički prioritet BiH je članstvo u Evropsku uniju.
Evropska komisija usvojila je reformske agende za Srbiju, Crnu Goru, Albaniju, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, dok je Bosna i Hercegovina izuzeta iz paketa jer je Briselu podnijela nepotpunu reformsku agendu.
Predsjednik HDZ Bosne i Hercegovine Dragan Čović organizovao je danas kafu s novinarima u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, tokom kojeg je odgovarao na pitanja o aktuelnim temama u našoj zemlji.
U Bosni i Hercegovini u nedjelju su održani lokalni izbori, a sve detalje oko rezultata, mogli ste da saznate na blogu portala Srpskainfo.
Stranke u Bosni i Hercegovini su na lokalne izbore do sada potrošile najmanje 10,8 miliona maraka na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), oglase kompanije Meta i predizborne skupove.
Aktuelna vladajuća koalicija na nivou BiH, koju čine SNSD, HDZ i “Trojka”, kada je preuzimala vlast i formirala Savjet ministara poslije opštih izbora 2022, kao jedan od prioriteta navela je ubrzani put BiH ka EU.
Još jedan spektakularan "uspjeh" Savjeta ministara BiH. Plan rasta, dokument koji bi trebao predstavljati ključni korak ka ekonomskom napretku zemlje, ponovo je ostao samo na papiru.
Put ka Evropskoj uniji i ispunjavanje standarda koji će ubrzati pristupanje BiH “evropskoj porodici”, bili su jedan od glavnih prioriteta koje je nova vlast na nivou BiH proklamovala još početkom 2023. godine.
Ljepša strana bilborda. Ime više na izbornim listama, mjesto više na važnim sastancima. Mala brojka od izbora do izbora. Ovako, nažalost, zvuči kratka verzija priče o ženama u politici.
Kada je krajem januara 2023. zvanično izabran Savjet ministara BiH na čelu s Borjanom Krišto, u izjavama političkih lidera stranaka koje su formirale vlast (SNSD-HDZ BiH-Trojka) sve je “prštalo” od optimizma i najava svijetle budućnosti.
Izjava Edina Forte, predsjednika Naše stranke i ministra komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH, da su za kolaps evropskog puta BiH odgovorne loše procedure i administrativne prepreke postojećeg sistema, a ne nesposobna vladajuća struktura, netačna je i direktno usmjerena protiv Republike Srpske.
Nedavni žrijeb Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojim je odlučeno da delegatsko mjesto u Domu naroda BiH pripadne Nenadu Vukoviću iz PDP, umjesto Snježani Novaković Bursać iz SNSD, otvorio je spekulacije o tome da li je moguća promjena vlasti na nivou BiH prije održavanja sljedećih opštih izbora.
Lider SNSD i aktuelni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno se pohvalio kako su on i lider HDZ BiH, Dragan Čović, nakon izbora 2022. godine odlučili da izbace SDA iz vlasti i da na njeno mjesto dovedu Trojku.
Nacrt reformska agenda, dokument čije usvajanje i implementacija je preduslov da BiH dođe do novca iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije, nije usvojen nakon dugotrajnih pregovora.
Činjenica da BiH neće dobiti prvu tranšu od oko 70 miliona evra, od ukupno milijardu, koliko je planirano od EU za BiH u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan, još jednom pokazuje koliko se izvršna vlast ove zemlje diletantski ponaša prema ozbiljnim EU projektima i programima.
Bar na jedan dan su se smirile tenzije, prestali sukobi, prestalo je zveckanje oružjem, čak su i dronovi prizemljeni, jer se usvaja budžet u rekordnom iznosu od preko milijardu i 350 miliona KM, što je najveći iznos u postdejtonskoj BiH, a velika stvar za vladajuću koaliciju.
