
Plate gube trku s troškovima: Zaposleni u realnom sektoru NE MOGU DA KUPE ni hranu za mjesec dana
Od početka krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom, koja traje više od pola godine, građani Srpske suočili su se s najdrastičnijim poskupljenjima hrane.

Od početka krize izazvane rusko-ukrajinskim ratom, koja traje više od pola godine, građani Srpske suočili su se s najdrastičnijim poskupljenjima hrane.

Od ukupnog broja zaposlenih u Srpskoj, svaki deseti radi za minimalnu platu od 650 KM i ispod toga.

Sindikalna potrošačka korpa za jul ove godine iznosi 2.272 КM i prosječna plata je pokriva sa 51 odsto. Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Zamjenik šefa Kluba poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica rekao je Srni da zamjenik predsjednika SDS Milan Radović lažno obećava povećanje prosječne plate u Srpskoj od 100 odsto, koja bi dostigla 2.000 KM, jer to, kako je naglasio, nije moguće učiniti nigdje u Evropi i svijetu.

Dok poslodavci kukaju da bi povećanje minimalne plate u Srpskoj bilo „nerealno“ i pogubno po neke privredne grane, oni koji žive od minimalca poručuju: „Nerealno je i nemoguće preživjeti sa 650 KM, ili 333 evra mjesečno“.

Unazad godinu dana cijene hrane u Srpskoj drastično su otišle gore, neke namirnice poskupjele su i za duplo, dok i dalje nema naznake da bi moglo da dođe do stabilizacije situacije u trgovinama.

Sindikalna potrošačka korpa za jun ove godine iznosila je 2.248 KM i prosječna plata ju je pokrivala sa skoro 51,5 odsto.

Čak 402 preduzeća u Republici Srpskoj u prošloj godini su ostvarila dobit veću od milion maraka. Među profiterima milionerima su i poslodavci koji se žestoko protive povećanju minimalca, tvrdeći da bi načisto propali ako bi najniža plata od 650 KM bila povećana za 100 maraka.

Dok cijene u Bosni i Hercegovini rastu, plate ostaju iste.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec juni 2022. godine iznosi 2.640,21 KM.

U zemlji u kojoj se otvaraju javne kuhinje za bebe, preduzeća se gase, cijene divljaju, korupcija cvjeta, a ulje i brašno za mnoge postaju luksuz – svima je dobro.

Čak 25 odsto zaposlenih radnika u BiH je i prije krize bilo u stanju apsolutnog siromaštva, jer od plate sebi i svojim porodicama nisu mogli obezbijediti ni prehrambeni minimum. Danas je situacija mnogo gora, pa stručnjaci procjenjuju da najmanje trećina radnika muči muku sa pukim preživljavanjem.

Od izbijanja rusko-ukrajinske krize građani Srpske se suočavaju sa nezapamćenim poskupljenjima, a najteže im, svakako, padaju česti skokovi cijena hrane i goriva, koje nikada nisu bile više.

"Sramota! Bahatost bez presedana! Otimačina od gladnih!" Ovo su samo neke od reakcija građanskih aktivista i humanitaraca na posljednje odluke Parlamenta BiH, kojima su, narodski rečeno, jednim udarcem ubili dvije muve: nisu ukinuli akcize na gorivo, ali jesu sebi povećali plate za oko 500 KM.

Najveća prosječna plata u maju isplaćena je u oblasti finansijske i djelatnosti osiguranja i iznosi 1.537 KM, dok su najnižu isplaćenu platu dobili radnici u građevinarstvu 816 KM, podaci su Saveza sindikata Srpske.

Nakon stabilizacije epidemiološke situacije, na domaćem tržištu je opet zavladala nestašica radne snage, a među najtraženijim zanimanjima trenutno su trgovci, konobari, kuvari, što prethodnih godina nije bio slučaj.

Enormna poskupljenja hrane i goriva i strah od nestašica obilježili su proljeće na izmaku. Ali, jednoj od najtežih kriza nakon Drugog svjetskog rata ne nazire se kraj. Da li nas, nakon varljivog ljeta, čeka zima vrućih cijena, hladnih šporeta i praznih ostava?

Industrija tekstila, kože i obuće od 2011. godine plaća doprinose za zaposlene po umanjenoj osnovici, što je uvedeno kao pomoć države u ublažavanju negativnih posljedica svjetske ekonomske krize. Ovu povlasticu imaju i danas.

Sindikalna potrošačka korpa u Srpskoj u aprilu ove godine iznosila je 2.156 KM, od čega je četvoročlana porodica za prehranu morala da obezbijedi 924 KM.

Zarada od 800 maraka, koliko mahom primaju radnici u privatnom sektoru, nije dovoljna ni da se pristojno prehrani porodica, zbog čega se ponovo čuju apeli prema poslodavcima da povećaju plate zaposlenima.