Sve češće je prisutno i hladno oružje, koje osnovci nose, bar prema riječima stručnjaka.
Na koji način je dječak u školi ‘’Knez Ivo od Semberije’’ unio makaze i pune džepove kamenja pored školskog policajca, te napao nastavnicu ove škole, nije poznato. Direktora bijeljinske škole “Knez Ivo od Semberije” Radenka Savića smo kontaktirali kako bi provjerili šta su konkretno uradili nakon ovog napada po pitanju bezbjednosne situacije.
– Održali smo sastanak sa timom „Briga o djeci – zajednička odgovornost i obaveza“ i Komisijom za bezbjednost učenika. Komisija je dala preporuke svim zaposlenim, a u skladu s Akcionim planom za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u osnovnom i srednjim školama i đačkim domovima u Republici Srpskoj, da se unaprijedi procedura praćenja neprimjerenog ponašanja učenika i definiše uloga svih zaposlenih. Unaprijedili smo sistem anonimnog prijavljivanja putem „sandučeta povjerenja“, kao i sistem prenošenja informacija između učenika, nastavnika, roditelja, stručne službe škole, uprave škole. Pojačano je takođe dežurstvo zaposlenih u školi. Na kraju, kontinuirano razmjenjujemo informacije sa školskim policajcem na dnevnom nivou – rekao je on za Srpskainfo.
Napad iz čistog mira
Podsjećanja radi, incident u Bijeljini desio se prošle sedmice kada je učenik OŠ „Knez Ivo od Semberije“ kamenom povrijedio nastavnicu.
Danijela Lazić, povrijeđena nastavnica, istakla je da je nepoznati maloljetni učenik napao ogromnim kamenom od oko 10-15 cm prečnika, a ne običnim kamenčićem, i da je to uradio sa udaljenosti od oko metar, metar i po, udarivši je u glavu, ne razmišljajući da je napao nečiji život.
– Rečeno mi je da je imao pune džepove kamenja, kao i to da su nađene odbačene makaze u blizini. Cijeli događaj je snimila i školska kamera. Ja sam ta koja ga nikad u životu ni u školi nije vidjela, niti mu predavala, niti se srela s njim, jer smo suprotne smjene. Napao me bez ikakvog motiva, onako mučki, neočekivano, direktno u lice, ne razmišljajući da može da ubije osobu koja je samo htjela da profesionalno odradi taj posljednji čas, prisustvuje Nastavničkom vijeću i požuri kući da se čuje sa svojim djetetom… Ja sam ta koja je mogla biti bilo ko, ko se zatekao u školi, možda i neko dijete koje bi se našlo kao i ja u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu. Kažu mi, možda je tako spriječen dalji planirani napad na bilo koga u školi – priča Lazićeva.
Apsolutno je svima jasno da se nešto mora preduzeti kako bi se spriječili sve češći napadi u školama, a određene mjere predlagali su i sami direktori škola. U Banjaluci, bar prema dostupnim informacijama, nije bilo sličnih napada kao onih u Ribnikaru i Lukavcu.
Saglasnost za pregled školskih torbi i opreme
Direktor Osnovne škole “Sveti Sava” i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola u Banjaluci, Miroslav Popržen, istakao je da bi bilo odlično kada bi nastavnici i starješine dobili saglasnost od roditelja da djeci mogu pregledati sadržaj školske torbe i opreme.
On je precizirao da bi ovakvu saglasnost roditelji trebalo da potpišu pri upisu učenika u prvi razred i da bi ona trebalo da vrijedi do kraja osnovne škole.
Popržen predlaže i apsolutnu zabranu korištenja mobilnih telefona u školi.
– U osnovnoj školi “Sveti Sava” u Banjaluci mi smo takvu mjeru već uveli i ona daje rezultate – rekao je Popržen.
Smatra da bi školska dvorišta trebalo da budu zatvorena nakon završetka nastave u drugoj smjeni, ili bar u periodu od 20 časova do tri ujutru.
– Neophodno je i smanjenje broja učenika u odjeljenjima i povećanje broja stručnih saradnika, dakle psihologa, pedagoga i socijalnih radnika, pogotovo u velikim školama sa nekoliko stotina đaka – kaže Popržen.
Devijantno ponašanje učenika
Predsjednik Sindikata obrazovanja, nauke i kulture Republike Srpske, Dragan Gnjatić, istakao je da problem sve češćih napada vidi u devijantnom ponašanju učenika u školama širom Srpske.
– Zbog svega oko nas djeca su zapostavljena i niko ne radi ništa s njima. Ne mogu nastavnici vaspitavati djecu, to treba da rade roditelji, iako i škola ima tu vaspitnu ulogu. Posao nastavnika je izuzetno težak i odgovoran, a mi kao nagradu dobijamo 200-300 maraka manju platu od drugih zanimanja. Mislim da tek sada do svijesti ljudi dolazi istina i činjenica da je nastavnički posao jako težak. To tek ljudi vide kada se nešto loše desi, ali smo pod velikim pritiskom – rekao je Gnjatić.
To pokazuje, kaže on, i istraživanje koje je rađeno sa nastavnicima, gdje su nastavnici iskazali nezadovoljstvo što su preopterećeni velikim administrativnim obavezama i da se ne mogu posvetiti vaspitnoj ulozi u samoj školi.
– Možda malo smanjiti nastavne planove i programe, a više prostora dati za vaspitni domen, više stručnog usavršavanja i, naravno, uvesti što više pedagoga, psihologa, koji će svakodnevno biti prisutni na časovima i pričati s djecom – rekao je Gnjatić.
Jedna od mjera koja je uvedena za poboljšanje bezbjednosne situacije je dolazak 150 policajaca u škole širom Srpske. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske poručuju da je školski policajac prisutan u svim većim školskim centrima na cijeloj teritoriji Srpske, dok će u ostalim školama biti povremeno, u skladu sa procjenama nadležnih policijskih stanica.
– Školski policajci biće na raspolaganju svim učenicima i moći će im se obratiti za bilo koji problem – poručuju iz MUP RS.
Djeca sve hladnokrvnija
Profesor sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci, Nebojša Macanović, mišljenja je da je u našem društvu primjetna kriza sistema vrijednosti, koja je vidljiva na svakom koraku, od lažnih uzora koji se medijski popularišu kroz neke rijaliti emisije.
– Društvene mreže koji emituju sadržaje bez cenzure, vrijednosti koje se sada cijene među mladima, a to su moć i novac, obrazovanje koje gubi korak sa vremenom, nemotivisanost mladih, socijalna, ekonomska, politička kriza, ali i trenutna disfunkcionalnost i anomalija društva u cjelini. Djeca su sve hladnokrvnija i bez empatije za probleme drugih, ne poštuju pravila i autoritete, samoživa su i često odsutna u svome virtuelnom svijetu – kaže Macanović.
On ističe da su današnja djeca brutalnija i u pogledu nasilja. Kaže da hladno oružje nose već u osnovnoj školi.
– Veoma rano počinju da konzumiraju duvan, alkohol i lake opojne droge. Moj prijedlog je da, recimo, djecu u srednjim školama uz saglasnost roditelja treba testirati na opojne droge – ističe Macanović.
Sociolog Ivan Šijaković za Srpskainfo ističe da je danas škola urušena i da je njen dignitet potpuno uništen, kao i njena vaspitna uloga i funkcija.
– Nama je potreban jedan rez. Više se ne mogu rješavati problemi tek kada dođe do nekog ekscesa. Škola je ponižena, na niskim platama nastavnika. Nastavnici su izgubili autoritet i značaj – rekao je Šijaković.
Navodi da je porodica prigrabila sebi prvenstveni značaj, da ona može određivati školi kako će se prema njihovom djetetu ponašati.
– To su bile okolnosti koje su napravile ovaj haos. Vi ne možete prosto ništa uraditi, jer nemate instrumenata kako da obuzdate nasilnu djecu, kako da ih usmjerite, morate da se sklanjate od njih, da strepite, iako ste direktor, psiholog, nastavnik, pedagog, jer nemate institucionalnu zaštitu iza sebe i svako vas danas može napasti – priča on.
Podsjećamo, nakon napada u Beogradu, Vlada Republike Srpske uvela je niz bezbjednosnih mjera kako bi se spriječili budući napadi u školama. Očigledno, te bezbjednosne mjere ne djeluju kako treba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu