Društvo

„Projekat mentalnog zdravlja u BiH“ Pored ljekara, u oporavak uključeni i socijalni radnici

Uvezivanje ustanova zdravstvenog i socijalnog staranja i zajedničko planiranje otpuštanja iz bolnica osoba s problemima u mentalnom zdravlju bila je tema sastanka predstavnika Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, nevladine organizacije Asocijacija XY i ustanova zdravstvene i socijalne zaštite iz istočne Hercegovine.

„Projekat mentalnog zdravlja u BiH“ Pored ljekara, u oporavak uključeni i socijalni radnici
FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

Zdravstvenim i socijalnim radnicima iz hercegovačke regije, u Trebinju je predstavljen model zajedničke i koordinisane brige o osobama s mentalnim poteškoćama nakon njihovog otpusta sa liječenja, koji bi trebalo da zaživi kao praksa u cijeloj BiH, a kroz „Projekat mentalnog zdravlja u BiH“.

Provodi ga Asocijacija XY sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite RS i Federalnim ministarstvom zdravstva, uz podršku Vlade Švajcarske.

Lider projekta Edisa Mešić ističe da utvrđena metodologija koordinisane brige maksimalno sprečava neželjene situacije nakon otpuštanja pacijenata s mentalnim poteškoćama.

– U praksi se dešava da liječena osoba, nakon otpusta iz bolnice, zbog stigme neće da traži usluge zdravstvenih ustanova u svojoj sredini. Prestaje da koristi i lijekove, jer se osjeća dobro, zbog čega se stanje, po pravilu, ubrzo pogoršava, pa je neophodna ponovna hospitalizacija. Cilj je da se to spriječi, da osoba koja je otpuštena iz bolnice vrlo brzo bude uvezana sa centrom za zaštitu mentalnog zdravlja i centrom za socijalni rad u svojoj sredini i uz njihovu pomoć maksimalno održava zdravstveno i fukcionalno stanje – navodi Mešićeva.

Pročitajte još

Branka Sladojević, načelnica odjeljenja za porodičnu i dječiju zaštitu u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, ističe da je međusektorska saradnja u brizi za mentalno oboljele osobe najbolji put za njihovu rehabilitaciju, jer ove osobe često dolaze iz specifičnih porodičnih okolnosti, a zbog smanjene funkcionalnosti imaju i veće potrebe za uslugama socijalne zaštite.

– Ovo je samo poboljšanje prakse koja već postoji, konkretizovaniji zajednički model, zahvaljujući kojem postoji bolja koordinacija između bolnica, centara za mentalno zdravlje i centara za socijalni rad. Podršku porodicama osoba s mentalnim smetnjama obezbijediće centri za socijalni rad i centri za zaštitu mentalnog zdravlja – ističe Sladojevićeva.

Goran Račetović, načelnik Centra za zaštitu mentalnog zdravlja u Prijedoru i konsultant resornog ministarstva u „Projektu mentalnog zdravlja“, kaže da program koordinisane brige podrazumijeva da se za osobu hospitalizovanu zbog mentalnih poteškoća, dok još bude u bolnici, kreiraju zajednički timovi koji će planirati njen povratak u zajednicu.

– To je naročito bitno za one koji nemaju samo medicinske, već i potrebe socijalnog, ekonomskog ili kombinovanog tipa. Na taj način nastavljamo rehabilitaciju, odnosno povratak u zajednicu i idemo prema cilju kojem danas psihijatrija teži, a to je oporavak, a ne samo popravak stanja – istakao je on.

Osnovano više od 50 udruženja

Na sastanku u Trebinju je poručeno da je program koordinisane brige o osobama s mentalnim poteškoćama nakon otpuštanja iz bolnice jedan od rezultata „Projekta mentalnog zdravlja u BiH“, koji na različite načine unapređuje ovu oblast zdravstva već 11 godina.

Osnovano je preko 50 udruženja korisnika usluga mentalnog zdravlja, a značajan korak napravljen je i u podršci profesionalcima. Edukovano je i sertifikovano 120 okupacionih terapeuta na području BiH.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu