Međutim, u posljednje vrijeme sve se više priča o muškoj neplodnosti, koja je, kako stručnjaci kažu, u porastu, a stalno se pojavljuju i novi potencijalni uzroci koji utiču na muško reproduktivno zdravlje.
Stručnjaci kažu da muška neplodnost iznosi od 20 do 50 odsto, a statistika pokazuje i da je broj i pokretljivost spermatozoida u posljednjih 30 godina prepolovljen.
I korona uzročnik neplodnosti kod muškaraca
Ljekari kažu da je trag na muško reproduktivno zdravlje, između ostalog, ostavila i pandemija korona virusa.
Profesor dr Olivera Džatić Smiljković, načelnik Odjeljenja steriliteta u Ginekološko akušerskoj klinici “Narodni front” u Beogradu, objasnila je da na nalaz spermograma, odnosno neplodnost kod jačeg pola dosta utiču i virusne infekcije, što je posebno primijećeno tokom epidemije korona virusa.
Ona je objasnila da uzroci muške neplodnosti mogu biti urođeni i stečeni.
– Urođeni su neki nedostaci, anomalije, anatomske ili genetski i endokrini poremećaji, kao i stečeni problemi. Stečeni uzroci su preležana infekcija, hirurški zahvati, teža oboljenja, metabolički poremećaji. Ono što bih ja naglasila, a što smo vidjeli u našoj androloškoj ambulanti, jeste da jako veliki trag ostavljaju virusne infekcije, sada tokom pandemije kovida, one su ostavljale veliki trag – kazala je Džatić Smiljković.
Na sreću, kako kaže, uticaj virusnih infekcija je reverzibilne odnosno trenutne prirode.
– Mi anamnestički dobijamo podatak da je imao virusnu infekciju. Spermatogeneza traje određeno vrijeme. Jedan nalaz spermograma ništa ne znači, on može da varira, a mi smo u obavezi da ga ponovimo. Ukoliko je i drugi spermogram lošijeg kvaliteta, onda ih usmjeravamo urologu da rade detaljnije analize. Ali, virusne infekcije veoma utiču na nalaz spermograma – istakla je Džatić Smiljković.
“Mnogi parovi nemaju redovne seksualne odnose”
Podsjetimo, govoreći o tome koliko treba čekati da bi se počelo sa terapijom liječenja steriliteta, Džatić Smiljković je rekla: “Mnogi parovi nemaju redovne seksualne odnose i ne znamo da li je period čekanja od godinu da se počne sa dijagnostičkim mjerama u sklopu problematike steriliteta dovoljan”.
– Po SZO, sterilitet je nemogućnost začeća u roku od godinu ako redovno rade na tome, ali mi taj period skraćujemo na šest mjeseci. Najčešće je razlog tome godine partnera, mada, mnogi mlađi parovi nemaju redovne seksualne odnose – rekla je Džatić Smiljković i dodala da je jedan od razloga za to i što su fizički razdvojeni, odnosno neko od partnera živi i radi u drugom mjestu.
Kako je istakla, pri tom prvom susretu sa parovima, anamneza je jako važna.
– Tu dobijamo smjernice na koju stranu da se okrenemo, medicina nije matematika, ali opet postoji neki protokol. Možemo saznati kakav je menstrualni ciklus, kada je nastupila prva menstruacija, da li je to sve regularno, da li postoji hormonski poremećaj, da li je bilo operacija. Kod muškaraca možemo vidjeti da li je došlo do nekih oboljenja koji utiču na spermatozoide. Onda slijede pregledi – rekla je Džatić Smiljković.
Muška neplodnost problem i kod komšija
– Nemaju samo Srbi ovaj problem. Muči i Hrvate, odakle se podsjeća i da je gojaznost jedan od uzroka neplodnosti. Procenat neplodnih muškaraca i žena je podjednak, ali je sve veći porast muške neplodnosti, dok je gojaznost sve češći uzrok neplodnosti kod oba pola. Jedan od glavnih razloga nesrazmjernosti broja osoba suočenih s neplodnošću i onih koje se liječe je slaba informisanost o mogućnostima liječenja i pravima pacijenata, kao i društvena stigma povezana sa neplodnošću – rečeno je na Rodinoj konferenciji Zajedno za plodnost u Hrvatskoj.
Bojana Šantić, iz Udruženja “Roda”, navela je da je zahvaljujući VTO u Hrvatskoj do sada rođeno oko 40.000 djece i to znači da je ove školske godine u svakom razredu barem po jedno dijete začeto vantjelesnom oplodnjom.
Uzroci neplodnosti
– Više je uzroka neplodnosti, a jedan od češćih je gojaznost – rekla je Šantićeva.
Ona dodaje da je osim debljine alarmantno rastući uzrok i poremećaj sastava žlijezda sa unutrašnjim izlučivanjem.
– Osim debljine još jedan od alarmantno rastućih uzroka neplodnosti su spoljni faktori, odnosno endokrini disruptori (supstance koje uzrokuju poremećaje u sastavu žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem) iz raznih hemikalija, kozmetike, gotovo svega čime smo okruženi – dodala je Šantićeva.
Poodmakla starost žene je jedan od češćih uzroka neplodnosti.
– Nakon 35. godine plodnost pada, a posebno nakon 42. godine – kaže Nina Gelo, šefica odjeljenja za kliničku embriologiju KBC Zagreb.
Spermogram sa 18 godina
Smatra da bi zbog sve veće neplodnosti u muškoj populaciji bilo dobro kada mladić napuni 18 godina da napravi spermogram.
– Ako je u podlozi neka bolest, možda tada još nije kasno sačuvati sjeme ili tkivo testisa. Žene kao preventivu neplodnosti mogu provjeriti svoj hormonski status – navela je Šantićeva.
Prva beba iz donirane jajne ćelije iz Španije rođena u decembru u Srbiji
U GAK “Narodni front” u Beogradu rođena je prva beba iz donirane jajne ćelije uvezene iz Španije u decembru prošle godine.
Uvoz i procedura vantjelesne oplodnje sa doniranim ćelijama koje uvozimo iz inostranstva, jer u našoj banci pri Klinici za ginekologiju i akušerstvo Univerzitetskog kliničkog centra Srbije nema donorskih ćelija, pravo je koje žene u Srbiji o trošku osiguranja mogu da ostvare od 2023. godine
Prvi kontingent od šest jajnih ćelija iz Španije je stigao 24. januara, a u martu je iz GAK “Narodni front” stigla i potvrda prve trudnoće sa donorskom ćelijom iz uvoza. U pitanju je par kojem je ovo bio i prvi pokušaj vantjelesne oplodnje sa doniranim materijalom.
Majka ima 43 godine, a ovo joj je bila prva trudnoća postignuta sa doniranom ćelijom. Ranije je imala dva neuspjela pokušaja vantjelesne sa svojim ćelijama.
Procedura za VTO u Srbiji
Kako bi se smanjile liste čekanja za vantjelesnu oplodnju, Republički fond za zdravstveno osiguranje zaključio je ugovore sa privatnim zdravstvenim ustanovama. Ivana Đunisijević iz RFZO rekla je da evidencije o listama čekanja za vantjelesnu oplodnju ne postoje.
– Što se tiče vantjelesne oplodnje, tu malo više ide u korist privatnika u odnosu na državne bolnice, ali moram da napomenem i da su kod državnih ustanova kapaciteti manji nego kod privatnika – navodi Đunisijevićeva.
Đunasijevićeva ističe da kod podnošenja zahtjeva za vantjelesnu oplodnju procedura podrazumijeva da žena, sa ili bez partnera, dobije odobrenje stručne komisije gdje se odabira zdravstvena ustanova za operaciju.
– Sve informacije se potom proslijeđuju RFZO, gdje se dalje zahtjeva pregled. Nakon odobrenja od komisije, podnosilac zahtjeva dobije potvrdu koja važi godinu i u tih godinu mora da se započne sa procedurom vantjelesne oplodnje – kaže Đunisijevićeva.
Pravo na vantjelesnu oplodnju o trošku države imaju sve žene do navršenih 45 godina, ali postoje i razlike u broju pokušaja, prenosi Blic.
– Za prvo dijete, broj pokušaja nije ograničen. I stimulisani pokušaju, i krioembriontransfera i neograničeno zamrzavanja embriona. Što se tiče prava na drugo dijete, bez obzira da li je prvo dijete dobijeno iz postupka vantjelesne oplodnje ili prirodnim putem, parovi imaju pravo na dva stimulisana pokušaja, tri krioembriontransfera i neograničeno zamrzavanje embriona – zaključuje Đunasijevićeva i naglašava da postoji i treći aspekt gdje postupci sa darovanim reproduktivnim ćelijama imaju pravo na tri stimulisana pokušaja, tri krioembriontransfera i jedan uvoz reproduktivnih ćelija iz inostranstva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu