Drastičan pad cijena nafte posljedica je odluke Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte, da kazni Rusiju, drugog najvećeg svjetskog proizvođača nafte, koja u petak nije pristala na prijedlog Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) o daljem smanjenju proizvodnje.
Ironično je da je sukob koji bi mogao da preraste u najveći rat cijenama nafte u modernoj istoriji počeo nakon neuspjelih napora da se smanji proizvodnja “crnog zlata” članica OPEK sa nečlanicama predvođenim Rusijom kako bi se izbjegle posljedice slabljenja globalne ekonomije zbog korona virusa.
Rusija, koja se oslanja na prodaju nafte i gasa za oko trećinu svog BDP, očekivano je odbila. Kao izgovor za to je navela da želi da sačeka dok uticaj korona virusa na ekonomiju ne postane jasniji.
Ono što, takođe, stoji iza odlučnog “ne” Valdimira Putina je ruska ekonomija koja je pod pritiskom američkih sankcija i dio šire geopolitike nakon što je američki predsjednik Donald Tramp iskoristio sankcije kako bi blokirao izgradnju naftovda Sjeverni tok 2 između sibirskih polja i Njemačke.
Nečlanice OPEK generalno gledaju sa neodobravanjem kada ih članice sa daleko nižim cijenama proizvodnje, poput Saudijske Arabije, pritiskaju da spuste cijene.
Dodajte na to i činjenicu da OPEK i Rusija, nekada nepovjerljivi rivali i suparnici na Bliskom Istoku, ušli u brak iz interesa sa ciljem da povećaju cijene nafte kako bi poduprle svoje finansije i jasno je da se samo čekao trenutak kada će taj zategnut odnos pući.
Saudis plan big #oil output hike, going well >10mln bbl/day, as kingdom beginning all-out price war as aggressive response to collapse of OPEC+ alliance w/Russia. Riyadh reduces costs of its crude well below Russian oil. Oil market braces for nasty period. https://t.co/8dRlmGD7IZ pic.twitter.com/7z1oF4ytiE
Holger Zschaepitz (@Schuldensuehner) March 7, 2020
Samo dva dana nakon ruskog “ne” na sastanku u Beču, uslijedio je dramatični odgovor Saudijske Arabije koji je šokirao ostatak svijeta koliko i Moskvu.
Rijad je srezao zvanične prodajne cijene za sve tipove svoje nafte za aprilsku isporuku u rasponu od šest do osam dolara po barelu. Saudijska Arabija takođe planira da poveća pumpanje nafte na iznad 10 miliona barela dnevno u aprilu sa sadašnjih 9,7 miliona barela, nakon što krajem marta istekne aktuelni sporazum o smanjenju proizvodnje za 1,7 miliona barela dnevno.
Ostali veliki proizvođači, poput Irana i Kuvajta, krenuće stopama Saudijaca, ostavljajući Moskvi samo jedno rješenje htjela to ili ne, moraće da spusti cijene svoje nafte.
Ovim dramatičnim potezom Saudijska Arabija ne samo da je primorala Rusiju da obori cijene nafte, već joj je jasno poručila da u ovoj igri barelima neće blefirati. Na kraju krajeva, nalazi se u daleko boljoj poziciji.
Saudijci su najveći proizvođači nafte na svijetu sa najnižim troškovima proizvodnje. Državni proizvođač Aemco može da se održi na manje od 3 dolara po barelu, što kraljevstvu daje daleko veće šanse da preživi rat cijenama.
Širi problem je što ova borba dva ega nije mogla da se dogodi u gore vrijeme – cijene nafte su ove godine već pale za 30 odsto jer korona virus dodatno smanjuje potrebe za njom. Zbog toga ostatak svijeta pomno prati ko će sada prvi trepnuti – Moskva ili Rijad, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu