Društvo

REKORDER U PROIZVODNJI Lijevčanka proizvela 10 TONA BUDIMKI od kojih pravi zimnicu

Rodom od deset tona Dragica Arežina iz Petrovog sela je rekorder u proizvodnju budimke u Lijevče polju.

REKORDER U PROIZVODNJI Lijevčanka proizvela 10 TONA BUDIMKI od kojih pravi zimnicu
FOTO MILAN PILIPOVIĆ/RAS SRBIJA

Ona je ovim povrćem, od kojeg pravi najveći dio zimnice, zasijala pet dunuma. U bašti je od maja do oktobra, od sadnje do berbe i posljednje budimke.

Uvijek tu ima posla, kada god nemam šta drugo da radim, idem među budimke. Najviše truda je potrebno na okopavanju i prihrani. Ove godine nije bilo potrebe za navodnjavanje, jer budimke traže mnogo vode, a bila je kišna sezona – rekla je Arežina.

Ona podsjeća da uzgoj budimke ne zahtijeva preveliki posao niti hemijsku zaštitu, a ukoliko je godina sa dovoljnim količinama padavina, kao ova, onda su poslovi mnogo manji, a proizvodnja jeftinija.

– Najviše poslova u bašti obavljam sama, suprug pomaže povremeno jer on ima i drugih obaveza. Radnike iz sela je teško obezbijediti. Jedino prilikom branja budimki pomažu nam komšije i rodbina, jer je to težak i naporan posao, a ne trpi odlaganja – napominje Dragica, koja od crvenih i sivih budimki pravi bogatu i raznovrsnu paletu zimnice, a ovim povrćem takođe obogaćuje svakodnevnu trpezu.

– Od budimki pravim supu, pitu, čorbu, pekmez, sokove… Dobra je i za pečenje, naročito tokom zime. Naravno, najveći dio nastojim prodati na tržištu. Cijene su od pola do jedne marke, ali je opet problematičan plasman. Kada bi bilo organizovanog otkupa ovog kao i mnogih drugih vrsta povrća, ulaganja i trud bi postali naplativi, a zarada izvjesna – smatra Arežina.

Na njenoj njivi su najzastupljenije dvije vrste budimnki, hokaido i prinčeva kruna. Hokaido je atraktivna, mala bundeva koja raste do dva kilograma, ima debelu jarkonarandžastu ili crvenu boju kore.

Porijeklom je iz Japana i odlikuje se vrlo aromatičnim, slatkim, ukusnim i zdravim mesom. Jedna je od najboljih i najcjenjeniih jestivih bundeva koja se koristi podjednako i u slanim i u slatkim jelima. Prinčeva kruna je tanke kore i sive boje, a meso debelo i sočno, tamno – narandžasto i slatko.

Ova vrsta budimke služi u dekorativne svrhe jer je bogato obrasla lišćem i dugačkim drškama. Sadrži velike količine dijetalnog vlakna pa se smatra da ima ljekovit uticaj. Može se jesti pečena, kuvana, pohovana, na roštilju, u obliku pudinga, kolača, pita, kompota, kaša i pirea, čiji ukus je sličan kestenu.

Budimka za sreću

Manje je poznato da plod budimke sadrži aminokiselinu koja podstiče izlučivanje hormona koji stvara vedro raspoloženje i osjećaj sreće.

Zato je mnogo bolje da, ukoliko ste neraspoloženi ili imate glavobolje, umjesto tableta pojedete krišku pečene ili kuhane bundeve. Budimka, ćurta ili bundeva je jednogodišnja zeljasta biljka.

Njene stabljike su bodljikave i puze po zemlji, a mogu dostići i do deset metara. Cvijeta u julu i avgustu, a dozrijeva u septembru i oktobru.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu