Najveći problem je poskupljenje mineralnog đubriva i nafte, tvrde poljoprivrednici u gradiškom kraju. Ranko Sarajlić iz Laminaca kod Gradiške ovog proljeća posijaće kukuruz na 120 hektara i soju na istoj površini. Ovog poljoprivrednika i stočara, proljetna sjetva koštaće ukupno 840.000 KM. To je za 360.000 KM više nego prošle sezone.
– Sijaću istu površinu kao i prošle godine. Nisam umanjio sjetvu jer bi to bilo pogubno za vlastitu stočarsku proizvodnju. Sijati moram pa kako bude, bez obzira na poskupljenja – kaže Sarajlić.
Podsjeća da je prošle godine sjetva po jednom hektaru koštala 2.000 KM, a ove 3.500 KM. Najveći uticaj na poskupljenje ima vještačko đubrivo, a nafta djelimično, jer je ovo gorivo regresirano, smatra jedan od najvećih proizvođača žita u Lijevče polju.
On naglašava da vještačkog đubriva ima dovoljno na tržištu i da poljoprivrednici ne trebaju strahovati od nestašica.
Goran Mirjanić, načelnik gradskog Odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj u Gradiški, smatra da neće biti većih odstupanja u sjetvenim površinama, bez obzira na poskupljenja.
– Pojedini poljoprivrednici koristiće manje đubriva nego do sada, odnosno manje u poređenju s agrotehničkim normama. U tome je razlika. To će se negativno odraziti na prinose, mada stručnjaci smatraju da će dio hranljivih materija iz prošle sezone ostati u zemlji i na neki način nadomjestiti ovogodišnji manjak – kazao je Mirjanić.
On je istakao da će na gradiškom području ovog proljeća biti zasijano 25.000 hektara. Polovina se odnosi na kukuruz.
Na području Laktaša sve planirane površine biće posijane, uvjereni su u opštinskoj upravi. Skupo vještačko đubrivo neće zaustaviti ili umanjiti sjetvu, ali će njegova primjena biti manja, dok će poljoprivrednici više koristiti stajnjak.
– Činjenica je da su i laktaški poljoprivrednici ugroženi, te da će za sjetvu trebati više novca. Međutim, proizvodnja hrane za nas nema alternativu. Opština, u saradnji s Vladom Republike Srpske i resornim ministarstvom, konstantno traži način da pomogne odnosno stimuliše sjetvu žita, proizvodnju povrća i voća, nabavku plastenika – kazao nam je Miroslav Bojić, načelnik Laktaša.
Radomir Damjanović, poljoprivrednik iz Draksenića kod Kozarske Dubice, smatra da se sijati se mora i da po tom pitanju nema izbora.
– Planiram ovog proljeća zasijati 50 hektara kukuruza. Zbog troškova prinuđen sam na slabiju prihranu vještačkim đubrivom. Ohrabrujući je podatak da cijene sjemena nisu znatnije poskupjele – naglašava Damjanović.
Ovaj poljoprivrednik podsjeća da je prošle sezone paletu vještačkog đubriva “urea” plaćao 750 KM, dok je ove sezone za istu količinu potrebno 2.500 KM!
U Kostajnici, gdje su sjetvene površine male, načelnik Nikola Janjetović smatra da su sve prognoze nezahvalne.
Inače, prema podacima državnih institucija i poljoprivrednih udruženja, jesenas je u Srpskoj pšenicom zasijano 43.000 hektara. Prosječan prinos je poslednjih godina pet tona po hektaru.
Prema procjeni Borisa Pašalića, ministra poljoprivrede Republike Srpske, ukoliko ne bude većih odstupanja u rodu, to će biti dovoljno za potrebe domaćeg stanovništva.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske organizovalo je podjelu regresiranog dizel goriva za 2022. godinu. Visina premije iznosi 0,50 KM po litru, a odobreno je 100 litara dizel goriva za hektar obradivog poljoprivrednog zemljišta.
U prvom obračunu odobreno je 3.883.635 litara za 3.873 korisnika koji su ispunili uslove, za šta je izdvojeno 1.941.815 KM. Spiskovi poljoprivrednika obuhvaćenih prvim obračunom dostavljeni su lokalnim upravama i Agenciji za agrarna plaćanja Republike Srpske. Rok za ažuriranje podataka u APIF-u na osnovu čega poljoprivrednici stiču pravo na regresirani dizel je 15. maj, a Agencija za agrarna plaćanja će dopunjavati spiskove korisnika.
Regresirano dizel gorivo poljoprivrednici mogu preuzeti do 31. oktobra 2022. godine kod distributera koji su sklopili sporazum s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, navode u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu