Društvo

Romi u plastenicima uzgajaju organsko voće i povrće: Sve prednosti socijalnog preduzeća "Agro-plan" u Bijeljini

U Bijeljini živi oko 1.000 Roma, a prema podacima Udruženja građana za promociju obrazovanja Roma “Otaharin” i Udruženja žena “Romkinja” zaposleno je svega 0,5 odsto pripadnika ove nacionalne manjine.

Romi u plastenicima uzgajaju organsko voće i povrće: Sve prednosti socijalnog preduzeća "Agro-plan" u Bijeljini
FOTO: SLAĐANA R. MRKONJIĆ/RAS SRBIJA

Kako bi se poboljšao njihov položaj, osnovano je socijalno preduzeće “Agro-plan” u kojem prednost pri zapošljavanju imaju upravo pripadnici marginalizovanih društvenih grupa.

Posredstvom ovog preduzeća na plasteničkoj proizvodnji povrća zaposleno je desetak pripadnika romske nacionalnosti.

Oko 200 romskih porodica u Bijeljini suočava se sa brojnim problemima, a najveći je nezaposlenost. Većina Roma izdržava se  prikupljanjem sekundarnih sirovina i otpada i prošenjem.

Budući da istraživanja pokazuju da je stopa zaposlenosti Roma jako niska i nema tendenciju rasta, Udruženje građana “Otaharin” osnovalo je u okviru projekta “Ekonomsko osnaživanje žena kroz plasteničku proizvodnju”, a koji je finansiran od strane GIZ-a, preduzeće “Agro-plan”.

Cilj je bio da se na ovaj način obezbijedi zaposlenje pripadnicima romske zajednice, koja je jedna od najvećih upravo u Bijeljini, istakao je izvršni direktor ove nevladine organizacije Dragan Joković.

Socijalno preduzeće “Agro-plan” najprije je organizovalo obuku za pripadnike ranjivih grupa društva, Roma, osoba s invaliditetom, žrtve nasilje i drugi koji nemaju radno iskustvo, radi njihovog lakšeg uključivanja na formalno tržište rada i zapošljavanja. Obuku za obavljanje plasteničke proizvodnje prošlo je više od 20 osoba, a stalno zaposlenje dobile su četiri osobe, tri žene i jedan muškarac, koji su pripadnici romske nacionalne manjine – rekao je Joković.

Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

Dodaje da je osnovna djelatnost preduzeća organska proizvodnja voća i povrća u plasteniku i malim djelom na otvorenom polju.

– Prostor koji preduzeće koristi za prozvodnju povrća na deset godina dodjelio nam je Grad Bijeljina. Na toj lokaciji se nalazi i objekat nekadašnje osnovne škole koji je renoviran tako da se koristi za prezentacije i poslovne i kao skladišni prostor. U toku su pregovori sa sertifikacionom kućom za izdavanje OK sertifikata za organsku proizvodnju – kaže Joković.

Godišnje se u dva plastenika, površine 1.000 metara kvadratnih, proizvede oko 20 tona povrća i voća.

Paprike, paradajz, jagode, zelena salata i luk, plasiraju se na tržište Semberije i cijele BiH.

– Namjera nam je i da izvozimo na tržište Evropske unije, gdje postoji velika potražnja za proizvodima organskog porekla. Zahvaljujući sporazumu o saradnji sa švajcarskim Karitasom koji smo potpisali 9. aprila , vrijednom 64.000 KM, ove sezone postavićemo još jedan plastenik – precizirao je Joković.

Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija
Foto: Slađana R. Mrkonjić/RAS Srbija

Farzila Džanić jedna je od tri Romkinje koja je zaposlena u plasteniku. Ovaj posao njoj i njenoj porodici mnogo znači.

– Ako ne završimo školu, ne možemo očekivati da nađemo posao. A školovanje košta. Treba obezbjediti knjige, odjeću, užinu. Ja zahvaljujući ovom poslu u plasteniku sada mogu da školujemo svoje troje djece. Posao u plasteniku nije težak, a ono što nisam znala, naučila sam. Voljela bih da više žena Romkinja može da radi – kaže Farzila.

Grad Bijeljina podržava svoje nacionalne manjine, tvrdi gradonačelnik Mićo Mićić.

– Imamo projekat stambenog zbrinjavanja vrijedan 600.000 KM i u naredne četiri godine biće izgrađeno dvadeset kuća za Rome. U posljednjih nekoliko godina u Bijeljini je izgrađeno i renovirano više od 50 romskih kuća, a 12 romskih porodica useljeno je u novoizgrađene stanove. Uz pomoć donatora obezbjedili smo im bijelu tehniku, motokultivatore, plastenike. Godinama organizujemo nastavu za romsku djecu i obezbjeđujemo im besplatne udžbenike i užinu – rekao je Mićić.

Za manjinske grupe 30.000 KM

Stambeno zbrinjavanje, zapošljavanje i podrška ekonomskoj održivosti, prioriteti su i nedavno otvorene Kancelarije za nacionalne manjine i dijasporu.

Godišnje se iz budžeta za manjinske grupe izdvaja više od 30.000 maraka, a značajnim sredstvima podržavaju se i njihovi projekti.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu
Prihvati notifikacije