Svijet

SAMOUBILAČKA POLITIKA EVROPSKIH ELITA U svijetu nema analitičara ili političara koji može reći šta će biti sa Ukrajinom

Samoubilačku politiku EU i navodnu spremnost njenih elita na samožrtvovanje za mutne geopolitičke ciljeve vezane za Ukrajinu na kraju će skupo platiti samo obični evropski građani, navodi Geopolitika.

SAMOUBILAČKA POLITIKA EVROPSKIH ELITA U svijetu nema analitičara ili političara koji može reći šta će biti sa Ukrajinom
FOTO: SERGEY DOLZHENKO/EPA

Eliti neće biti problem da li je benzin 1,10 ili 20 evra ili hoće li zimi zagrijati svoje stanove na 15 ili 25 stepeni Celzijusovih.

Osim toga, nema u svijetu analitičara ili političara koji danas može sa sigurnošću reći šta će na kraju biti sa Ukrajinom.

Jedno je pomagati tamošnjem narodu, a sasvim drugo činiti to na račun osiromašenja građana EU, devastacije ekonomije i narušavanja bezbjednosti članica. Države ulaze u EU i daju joj značajan dio svoga suvereniteta zbog obećanja o boljem i sigurnijem životu i ničeg drugog, zaključuje Geopolitika.

Pročitajte još

EU, međutim, sve dublje tone u antiruskoj histeriji da to prevazilazi čak i američke interese.

Tako, za razliku od EU, u SAD traju burne rasprave o tome da li je pametno konfiskovati zamrznutu imovinu Centralne banke Rusije, jer bi to moglo da potkopa status Vašingtona kao pouzdanog investicionog partnera u očima drugih zemalja.

Prema navodima Njujork tajmsa, rasprava o pitanju zapljene imovine Centralne ruske banke “naišla je na otpor u SAD”.

Bivši funkcioner administracije američkog predsjednika Džozefa Bajdena upozorio je da bi povlačenje tih sredstava moglo biti protivzakonito i spriječiti druge zemlje da se dalje oslanjaju na SAD kao zemlju za čuvanje novca, navodi američki medij.

FOTO: SAMUEL CORUM/EPA
FOTO: SAMUEL CORUM/EPA

Za razliku od mnogih evropskih zemalja koje otvoreno pozivaju na korištenje zamrznute ruske imovine za obnovu ratom stradale Ukrajine, po tom pitanju Amerika je mnogo opreznija.

U toku je rasprava unutar američke administracije o tome treba li objediniti napore za konfiskaciju imovine, uključujući dolare i evre, koju je Moskva položila prije invazije na Ukrajinu. Samo dio tih sredstava drži se u SAD, dok je većina deponovana u Evropi, uključujući Banku za međunarodna poravnanja u Švajcarskoj.

Međutim, Švajcarska je, nakon SAD i Kanade, treća zemlja prema broju uvedenih antiruskih sankcija, čak i ispred potpuno rusofobne Velike Britanije, navodi Geopolitika.

Ako bi se Švajcarska odlučila i na konfiskaciju ruske imovine (ukupna zamrznuta ruska imovina u zapadnim bankama iznosi više od 300 milijardi dolara ili gotovo 60 odsto ukupnih ruskih rezervi), jasno je šta bi to značilo za ugled zemlje kojoj su bankarstvo, bankarske tajne, konspirativnost i neutralnost viševjekovni brend.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu