U ovakvoj atmosferi sedma sila u BiH je dočekala 3. maj, Svjetski dan slobode medija.
Većina medija je na ivici opstanka, a od novinara, koji su i prije krize bili jedna od najslabije plaćenih profesija, očekuje se da, ne pitajući za platu, budu danonoćno u službi javnog interesa, u borbi protiv epidemije.
Asocijacija elektronskih medija u BiH nedavno je upozorila da je medijska industrija pred izdisajem,
Očekivani prohodi smanjeni su, primarno zbog otkazivanja reklamnih usluga, za više od 70 posto. Evidentno je da ni jedan komercijalni medij neće uspjeti da preživi novonastalu situaciju – upozorili su iz ove asocijacije i zatražili hitnu finansijsku podršku iz budžeta.
O tome kako se isčupati iz finasijskog ćorsokaka raspravljali su i učesnici onaljn konferencije “Novinari i mediji u doba korone”, koju su nedavno organizovali Banjalučki centar za ljudska prava i Fondacija Fridrih Ebert u BiH.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka i glavni urednik portala “Kapital”, upozorio je da se novac iz budžeta, ukoliko ga bude, medijima treba dodjeljivati transparentno i po unaprijed poznatim i jasnim kriterijumima. Predložio je interesantan model za to.
– Oglasni prostor u medijima trebalo bi ustupiti, besplatno, domaćim preduzećima, koja nemaju novaca za ovakvu promociju svojih proizvoda i usluga. Medijima bi to bilo plaćeno iz budžeta i na taj način bi se, istovremeno, podržala i domaća privreda i medijske kuće – rekao je Vukelić.
Borka Rudić, generalna sekretarka Uduženja BH novinari, smatra da treba posegnuti za fondovima koji već postoje.
– Regulatorna agencija za komunikacije BiH svake godine ima višak prihoda, a ta cifra doseže i do 16 miliona maraka godišnje, i RAK taj novac vraća u budžet BiH. Trenutno je, prema inforamacijama kojima raspolažemo, iz ovog izvora na raspolaganju šest miliona KM. Taj novac treba usmjeriti u fond za hitnu podšku medijima – rekla je Rudićeva.
Borba za opstanak na tržištu nije jedini problem sa kojim se mediji i novinari suočavaju u doba korone.
Zbog ograničenog kretanja, otežanih uslova rada, ali i otežanog i usporenog protoka informacija, novinarima je sve teže da profesionalno i odgovorno rade svoj posao.
Jedan od problema je, kako ocjenjuju medijski analitičari, i to što je pažnja javnosti fokusrana gotovo isključivo na borbu protiv korona virusa, što vješto koriste vlasti i drugi moćnici.
Tako pažnji javnosti izmiču javne nabavke, način na koji se troši javni novac i zadužuju budžeti, ali i neke kontroverzne odluke vlasti.
Politička analitičarka mr Tanja Topić podsjeća da je ispod radara prošla i, kasnije ukinuta, uredba sa zakonskom snagom o zabrani širenja panike u Republici Srpskoj.
Ovaj primjer je, ocjenjuje Topićeva, pokazao, da bez obzira na sveprisutni strah od korone, javnost ipak nije „uspavana“.
– Pod pritiskom javnosti, pod uticajem dijela medija, te novinara i slobodoumnih građana, uslijedio je i pritisak međunarodne zajednice, pa je ta uredba povučna. Dobro je što je tako, jer je postojala opasnost da se, zabranom širenja panike, ustvari uvede cenzura, pa i autocenzura, jer bi zbog straha od novčane kazne, u situaciji kad su im ionako posao i plate u pitanju, mnogi novinari dobro pripazili šta pišu – upozorava Topićeva.
Dodaje da je posebno pitanje ko bi i „kakvim metrom“ mjerio šta jeste, a šta nije je izazivanje panike.
– Ako ćemo pošteno, dešavalo se da su i nosioci vlasti nekim svojim izjavama ili postupacima širili paniku, ali to niko nije tako okarakterisao – zaključuje Topićeva.
Ipak korona kriza je, ocenjuju novinari i analitičari, donijela i neke benefite.
U medije su se vratili, pomalo već zaboravljeni, servisni i edukativni sadržaji, kao i relevantni, stručni sagovornici, što je doprinijelo kvalitetu medijskih sadržaja.
Još samo da neko taj kvalitet pošteno plati i svi su na dobitku.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu