Kardiolog Tim Čiko objašnjava da su oni “česti” i čine otprilike trećinu svih srčanih udara.
– Dok se neki pacijenti ne sjećaju nikakvih simptoma, drugi posjete ljekara zbog zubobolje, bola u leđima ili opšteg lošeg stanja, a testovi poput EKG-a i krvnih analiza otkrivaju da su pretrpjeli tihi srčani udar – navodi Čiko za Dejli ekspres.
Najveća opasnost tihog srčanog udara jeste odloženo liječenje, što povećava rizik od ozbiljnih komplikacija.
– To znači da propuštate terapije koje smanjuju oštećenje srca i smanjuju rizik od ponovnog srčanog udara. Što ranije započnete s lečenjem, to su veće šanse za oporavak – upozorava Čiko.
Mnogi pacijenti saznaju da su imali tihi srčani udar tek nakon što dožive novi, potencijalno opasniji srčani udar, piše B92.
Ključ prevencije srčanog udara leži u zdravoj ishrani, redovnoj fizičkoj aktivnosti i kontroli faktora rizika poput visokog holesterola.
Dvije grupe posebno izložene riziku
Dve grupe su posebno izložene riziku: starije osobe i osobe s dijabetesom. Starije osobe često žive s različitim zdravstvenim tegobama i simptome mogu da pripišu drugim problemima, dok osobe s dijabetesom zbog oštećenja nerava možda neće osetiti klasičan bol u grudima.
Stručnjaci iz Klinike u Klivlendu navode da simptomi tihog srčanog udara mogu da uključuju osjećaj kao da imate grip, bol u vilici, rukama ili gornjem dijelu leđa, umor i probavne smetnje.
Kako bi se smanjio rizik od srčanog udara, Čiko naglašava važnost zdravog načina života.
– Ključne za prevenciju srčanog udara jesu zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i kontrola faktora rizika poput visokog holesterola, visokog krvnog pritiska i dijabetesa – savjetuje.
Ako osjetite bilo koji simptom srčanog udara, preporučuje se da odmah pozovete hitnu pomoć. Za dugoročne brige o zdravlju srca, najbolje je konsultovati se sa ljekarom.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu