Osim podsticaja po hektaru zasijane površine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS uvelo je i mjeru regresiranja sjemena domaćih sorti strnih žita.
Regres je 30 odsto od maloprodajne cijene, a odnosi se na sjeme domaćih sorti, čiju je selekciju obavio Poljoprivredni institut Republike Srpske.
Lijepo vreme ratari su iskoristili da završe berbu kukuruza, koju je prekinula kiša, da bi mogli da obavljaju sjetvene radove.
Vrijeme poslužilo
Strnim žitima u Semberiji će ove jeseni biti zasijano 16.500 hektara, od čega samo pšenicom oko 12.000 hektara. Optimalni agrorok, koji je počeo 5. oktobra, zbog klimatskih promjena odavno je pomjeren.
Petar Stevanović iz Amajlija ove jeseni sije pšenicu i ječam na 75 dunuma.
– Nadam se da ću sve završiti za desetak dana. Cijena pšenice je ista, repromaterijal nešto povoljniji, a đubrivo jeftinije, a tu je i podsticaj za domaća sjemena, tako da nije strašno. Mnogo povoljnije nego prethodnih godina – kaže domaćin.
Mnogi poljoprivrednici su tek skinuli ljetinu sa njiva, pa užurbano pripremaju zemljište za sjetvu.
Rado Stevanović je zadovoljan uslovima u kojima se sjetva obavlja.
– Pripremio sam zemljište, podrljao, poravnao, vlage ima dovoljno u zemljištu. Odlično nas je vrijeme poslužilo – ističe ovaj ratar.
Padavine su prolongirale sjetvu i na PD “Semberija”. Rade 24 časa dnevno da bi nadoknadili propušteno. Od planiranih 500 hektara zasijali su 100 – hljebnim sortama dobrog kvaliteta.
Sedam sorti
Agronom Nikola Krstović kaže da su na imanju ovog poljoprivrednog dobra rađeni ogledi, te da će ove jeseni biti zasijano sedam sorti.
– O svemu treba voditi računa, o količini sjemena, stanju zemljišta, u zavisnosti od rokova. Sve sorte imaju različite norme, a kreću se od 160 do 300 kg po hektaru. Zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama imamo idealnu strukturu zemljišta, koja ne iziskuje veliki napor ni mašina, ni ljudstva – kaže Krstović.
U proteklom periodu palo je oko 60 litara kiše po kvadratnom metru, što je dovoljno za kvalitetnu pripremu zemljišta i sjetvu strnih žita.
Radmila Nešković iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi preporučuje primjenu svih agrotehničkih mjera, ali i deklarisano sjeme, jer samo tako ratari mogu očekivati dobar i kvalitetan prinos.
Inžinjer poljoprivrede za zaštitu bilja, Gordana Gajić, kaže da su cijene na nivou prošlogodišnjih, dok su neke sorte pšenice čak i jeftinije.
– Kada se primjene savjeti agronoma, unese adekvatna količina đubriva, rezultat ne može izostati – tvrdi Gajićeva.
Jesenja sjetva trebalo bi da bude obavljena na 65.000 hektara u Srpskoj, od čega će 42.000 hektara biti pod pšenicom. Rok za preuzimanje regresiranog dizela ističe 31. oktobra.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu