Slavoljub Spasov i njegova supruga, na čijoj je njivi batat narastao za Ginisovu knjigu, inženjeri su zaštite životne sredine, promoteri su organske proizvodnje i zdrave hrane
Dekutince je moravsko selo, na izlazu iz Vladičinog Hana, sa veoma dobrom putnom i drugom infrastrukturom, što je još pojačalo njihovu želju da pređu na selo.
– Mi smo iz Vranja, a pošto smo oboje ekolozi, odlučili smo da kupimo seosko imanje, čitavo domaćinstvo i da se bavimo organskom proizvodnjom hrane. Još uvijek nismo sredili kuću da bi mogli i tokom zime da boravimo u njoj, ali van grejne sezone smo dosta u Dekutincu. Na njivi imamo gotovo svo povrće koje uspijeva na ovom podneblju – kaže Slavoljub.
Gaje stare sorte krompira
Kako kaže, uglavnom gaje stare i zaboravljene sorte krompira.
-Prvenstveno gajimo stare, gotovo zaboravljene sorte, pa je tako bilo i sa batatom. Sjeme krompira dobili smo od prijatelja, a odlučili smo da ga zasadimo zato što je veoma jednostavan za proizvodnju i zato što je otporan na bolesti. Prije sadnje sjeme krompira mora prvo da isklija, a potom se krtole prepolove i stave u vodu da puste korijen. Kada korijen isklija treba ih zasaditi u supstrat kako bi se iz korijena formirala biljka koja se početkom maja sadi na parceli nađubrenoj stajskim đubrivom u rasponu od jednog metra – priča Slavoljub.
On dodaje i to da se stabljike batata iznad zemlje koriste u stočnoj ishrani, pa njih daje komšijama kako bi hranili životinje, jer je riječ o veoma hranjivoj biljci.
– Da bi ovaj džinovski batat izvadili u komadu i potpuno neoštećen, pažljivo smo ga otkopali sa svih strana, a potom izvadili iz zemlje. Odmah smo ga stavili na vagu i kada smo vidjeli da teži više od četri kilograma, bili smo gotovo u šoku, s obzirom da ovu sortu već dve godine proizvodimo i nikada do sada nismo dobili krompir ove težine – objašnjava on.Krompir izrastao bez puno navodnjavanja
Prema njegovim riječima, krompir za Ginisa nisu puno navodnjavali, prenosi Blic.
-Nismo ga mnogo navodnjavali, možda dva puta. Njiva na kojoj je rastao ima rastresito zemljište, što je veoma pogodno za krtolasto povrće. Takođe, bio je sađen na foliji, što je spriječilo korov, a zadržalo vlagu. U takvim uslovima, uspeo je da nasraste preko 4 kilograma – pojašnjava Slavoljub.
Ljudi na ovim prostorima nisu navikli da konzumiraju batat, koji je po boji i ukusu, najsličniji bundevi.
Porodica Spasov kaže da ga spremaju u slanoj i slatkoj verziji, kao pomfrit i kao pire. Veoma je dobar za ishranu odojčadi, jer se od njega prave ukusne kašice.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu