Poremećaji bi se mogli intenzivirati tokom zime, sa rastućim troškovima energije koji bi izazvali recesiju u Evropi i oslabili ekonomije Sjedinjenih Država i mnogih drugih nacija. I dalje je moguć širi i razorniji sukob.
Rat koji uključuje Kinu bio bi mnogo razorniji. Nedavna posjeta predsjednice Predstavničkog doma Nensi Pelosi Tajvanu razbjesnila je kinesku komunističku vladu, koja je lansirala rakete iznad ostrva i sprovela preteće vojne vježbe sa ciljem da podsjeti svijet da Kina planira da jednog dana pripoji Tajvan, bilo mirnim putem ili silom.
Ako bi to uključivalo oružani sukob, to bi vjerovatno nanelo više štete svjetskoj ekonomiji i globalnim tržištima nego bilo koja vojna konfrontacija od Drugog svjetskog rata. Za razliku od Rusije ili Ukrajine, kineski proizvodni sektor duboko je povezan sa ekonomijama svuda, uključujući Sjedinjene Države i Evropu. More oko Kine i Tajvana su neke od najprometnijih brodskih puteva na svijetu.
Ratni poremećaj čitave te trgovine bio bi poražavajući. Prije invazije Rusije na Ukrajinu, na primjer, američka trgovina sa Rusijom iznosila je 36 milijardi dolara godišnje. Trgovina sa Ukrajinom iznosila je četiri milijarde dolara godišnje, što je ukupno 40 milijardi dolara direktne trgovine ugrožene ratom.
Američka trgovina sa Kinom iznosi 656 milijardi dolara godišnje, uključujući uvoz potrošačkih proizvoda u svaki američki dom i komponente u mnogim proizvodima koji se sklapaju u Sjedinjenim Državama. Američka trgovina sa Tajvanom iznosi 114 milijardi dolara, a to uključuje neke od najnaprednijih svjetskih poluprovodnika. Kombinovano, američka trgovina sa Kinom i Tajvanom je 10 puta veća od trgovine SAD između Rusije i Ukrajine, a uključuje proizvode koji su daleko važniji za američku ekonomiju. Ista međuzavisnost postoji između Kine, Tajvana i većine naprednih svjetskih ekonomskih centara.U slučaju rata, „ekonomske posledice bi bile katastrofalne“, tvrde Hal Brends i Majkl Bekli u novoj knjizi „Zona opasnosti: Nadolazeći sukob sa Kinom.“ Oni dodaju: „Globalna depresija bi bila gotovo zagarantovana.
Tajvan se odvojio od Kine 1949. godine, na kraju kineskog građanskog rata, i sada funkcioniše kao nezavisna demokratija. Kina, međutim, smatra Tajvan odmetničkom republikom, a predsednik Si Đinping insistira da je „ponovno ujedinjenje“ sa Tajvanom neizbježno. Pošto Tajvan nije zainteresovan, Kina bi morala da prisili ponovno ujedinjenje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu